Iako su inflacija i poskupljenje građevinskih radova utjecali na poslovanje Autocesta Federacije BiH u 2022. godine, iz tog javnog poduzeća navode kako je u protekloj godini došlo do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture.
“Bez obzira na sve probleme s kojima se cijeli svijet susreće, Autoceste FBiH su, prvenstveno vlastitim angažmanom, na osnovu raspoloživih sredstava i kapaciteta uspjeli pokrenuti puno i već sad možemo reći da je na prostoru Federacije BiH došlo do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture. Federacija BiH je već sada jedno veliko gradilište, a u periodu koji slijedi bit će i značajno povećanje obima posla”, kazali su Feni iz Autocesta FBiH.
U FBiH je do sada izgrađeno 126 kilometara autoceste na trasi koridora Vc, a puštanjem u promet dionice Tarčin – Ivan u listopadu prošle godine Bosne i Hercegovina je dobila blizu 100 kilometara bez prekida funkcionalne autoceste koja povezuje Bradinu s izlazom Zenica sjever.
Najveći obim posla na gradilištu koridoru Vc trenutno se izvodi u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su u izgradnji četiri dionice za novih 20 kilometara autoceste na relaciji Zenica-Žepče, čiji se završetak i puštanje u rad očekuje 2024. godine.
Tako će se za dvije godine voziti autocestom bez prekida u dužini od 120 kilometara, od Bradine, na ulazu u Hercegovinu, do Poprikuša nadomak Žepča.
Osigurana sredstva za izgradnju kompletne trase
Financijska konstrukcija za cijeli koridor kroz Federaciju BiH, podsjećaju iz Autocesta FBiH, načelno je dogovorena s kreditorima.
Za dionice na sjeveru osigurana su kreditna sredstva kod međunarodnih financijskih institucija, kao i za dionice na jugu od Mostara sjever do Bune. U proceduri je dodatno kreditno zaduženje za dionicu od Ovčara do Mostara sjever i finalizacija pregovora s bankama.
Pored navedenih izvora financiranja, značaja podrška izgradnji autoceste su i bespovratna grant sredstva Europske unije, koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu 40 posto investicijskih troškova.
Iz Autocesta FBiH najavljuju kako će u 2023. godini biti završena izgradnja dionice Počitelj – Zvirovići u dužini od 11 kilometara. To uključuje i most Počitelj, koji je jedinstven po tome što se sve četiri trake autoceste nalaze na jednoj konstrukciji, a uz tunel Prenj most preko Neretve predstavlja najzahtjevniji objekt na koridoru Vc.
U idućoj godini bit će dovršen i tunel Zenica, dužine 3,360 metara, koji će tako postati najduži izrađeni tunel u ovom trenutku na koridoru Vc.
Također, obavljene su pripreme za izgradnju dionice od Mostara jug do Bune u dužini od 14,5 kilometara.
Početak izgradnje najzahtjevnijih objekata
Ova godina mogla bi biti ključna za završetak kompletnog projekta koridora Vc, jer je u 2023. planiran početak radova na dva iznimno zahtjevna objekta: tunel Prenj i mostarska obilaznica.
Za ta dva najkompleksnija projekta raspisani su natječaju za odabir izvođača radova, a početak izgradnje je planiran sredinom 2023. godine.
Iz Autocesta FBiH navode kako je realno očekivati da 2028. godine bude završeno svih 335 kilometara koridora Vc unutar Bosne i Hercegovine. To se može realizirati pod uvjetom izgradnje tunela Prenj u razdoblju od šest godina, te ukoliko se ne pojave nepredviđene okolnosti na koje se ne može uticati i u ovom trenutku pretpostaviti.
Pored dovršetka koridora Vc, u skladu s agendom Vlade FBiH, izgradnja brzih cesta bit će u fokusu Autocesta FBiH sljedećih godina.
Pokrenute su aktivnosti kada je riječ o projektiranju svih strateških pravaca i poduzimaju se aktivnosti kako bi se u 2023. godini krenulo s eksproprijacijom i izgradnjom prvih kilometara brzih cesta dionice Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe.
Osim navedenih brzih cesta predviđena je izgradnja dijela autoceste Tuzla – Brčko – Orašje iz sredstava Vlade FBiH putem kapitalnih transfera za cestovnu infrastrukturu, kazali su za Fenu iz Autocesta FBiH.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.