Povratak na posao i traženje kvalitetne skrbi za dijete mnogim roditeljima predstavlja stres. Unatoč brojnim mogućnostima koje su se s vremenom pojavile, pitanje brige o djeci jedno je od najspornijih za roditelje, posebno kada moraju izabrati između vrtića, “baka-servisa” ili pak dadilje.
Više djece
Prema stručnim studijama koje su se provodile u posljednjih nekoliko godina, prve tri godine i dalje predstavljaju vrlo osjetljivo razdoblje za malu djecu pa je u tom razdoblju najbolje da djeca ostanu kod kuće, piše Večernji list BiH. No, nemaju svi roditelji taj luksuz, zbog čega se najčešće odlučuju za vrtić. I tako je potreba za vrtićima postala sve veća, u velikom broju njih postoje i liste čekanja. Kolika je, zapravo, potreba za vrtićima, najbolje pokazuje dokument Federalnog zavoda za statistiku “Pedagoško obrazovanje” koji je prezentirao podatke o broju djece u vrtićkim skupinama u Federaciji BiH, kao i broju pedagoških ustanova u pet godina.
Kako je prezentirano u podacima, na području Federacije 2019./2020. bilo je 208 predškolskih ustanova, a 2023./2024. godine 255 predškolskih ustanova. Usporedimo li broj vrtićkih skupina 2019./2020. i 2023./2024., vidimo kako je u pet godina na području ovog entiteta otvoreno 47 novih ustanova u kojima se vodi skrb o djeci predškolske dobi. U pet godina značajno je rastao i broj djece u vrtićima – 6719 (2019./2020. u vrtićima je boravilo 16.756 djece, a 2023./2024. u predškolskim ustanovama bilo ih je 23.475). Provjerili smo i u kojim se županijama stvorila potreba za otvaranjem novih vrtića, a u kojima su se zatvarali. Iako je broj djece u vrtićima rastao, oni su se zatvarali u Unsko-sanskoj županiji. U ovoj županiji prve promatrane godine bilo je 18 predškolskih ustanova, a pet godina poslije 16, dok je 2019./2020. u vrtićima boravilo 1453 djece, a 2023./2024. godine 1731 dijete.
U Posavskoj županiji broj odgojno-obrazovnih ustanova u pet godina nije se mijenjao i bile su tri, dok je broj djece u pet godina povećan za 41. U Tuzlanskoj županiji za pet godina otvorilo se deset novih vrtića. Kako je prikazano u podacima, 2019./2020. u ovoj županiji radilo je 25, a 2023./2024. godine 35 predškolskih ustanova, što je, naravno, rezultat značajnog povećanja broja djece predškolske dobi u vrtićima, koji je s 2627 “skočio” na 3529 djece, što je povećanje od 902 djece u vrtićima. Na području Zeničko-dobojske županije otvoreno je sedam novih predškolskih ustanova. Prve promatrane godine bilo ih je 30, a pet godina poslije 37 u kojima je 567 djece više 2023./2024. godine u odnosu na 2019./2020. godinu. U Bosansko-podrinjskoj županiji jedan vrtić je zatvoren i sada na području ove županije radi samo jedna predškolska ustanova u kojoj boravi 205 djece. Četiri vrtića više otvorena su u Srednjobosanskoj županiji, 2019./2020. bilo ih je 16, a 2023./2024. godine 20. U tih pet godina broj djece koja borave u tim predškolskim ustanovama veći je za 430. Hercegovačko-neretvanska županija postala je bogatija za devet novih vrtića u kojima je boravilo 850 djece više. U gradovima i općinama ove županije 2019./2020. radilo je 27 vrtića u kojima je boravilo 2418 djece, a 2023./2024. godine radilo je 36 vrtića u kojima je bilo 3268 djece.
Više vrtića
Iako je u Zapadnohercegovačkoj županiji broj djece koja idu u vrtić u 2023./2024. veći za 515 u odnosu na pet godina prije, broj predškolskih ustanova ostao je isti te ih u četirima gradovima i općinama koje pripadaju ZHŽ-u ima 20.
Najveće povećanje broja djece u predškolskim ustanovama i broj novootvorenih vrtića zabilježeni su u Sarajevskoj županiji. U pet godina stvorena je potreba za otvaranjem čak 16 vrtića. Umjesto 61, koliko ih je nekada bilo, sada na području ove županije radi 77 predškolskih ustanova. U sve vrtiće koji rade na području SŽ-a danas dolazi 2678 djece više nego prije pet godina. Kako je prikazano u ljestvici Federalnog zavoda za statistiku, broj djece je s 5001 povećan na 7679. U Hercegbosanskoj županiji danas radi deset vrtića, odnosno četiri više nego 2019./2020. godine. U tih pet godina i broj djece veći je za 429, odnosno s 390 povećan je na 819.
Izvor: Večernji list
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.