Bolovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavljaju značajan finansijski teret za privredu, a podaci za Tuzlanski kanton pokazuju razmjere ovog problema.
Od obične prehlade i bolova u leđima do praćenja visokorizične trudnoće i njege članova porodice, razlozi za bolovanje u Tuzlanskom kantonu su različiti.
Od početka ove godine evidentirano je 153.250 bolovanja, dok je tokom prošle godine evidentirano više od milion dana odsustva s posla zbog bolovanja.
Naknade iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK premašile su prošle godine 28,7 miliona KM.
Dok poslodavci traže strožije kontrole i kraći period u kojem sami snose troškove odsustva radnika, otvara se pitanje kako spriječiti zloupotrebe, a istovremeno zaštititi one kojima je bolovanje zaista potrebno.
Bolovi u leđima prednjače
Među najčešćim razlozima za otvaranje bolovanja nalaze se bolovi u leđima, respiratorne infekcije, bolesti intervertebralnih diskova, ali i odsustva povezana s njegom članova porodice i pratnjom bolesnika.
Prema podacima ZZO TK za Tuzlanski kanton, najviše bolovanja evidentirano je pod dijagnozom M54, koja obuhvata bolove u leđima, odnosno dorzalgiju. Po ovom osnovu otvoreno je 12.756 bolovanja.
Na drugom mjestu je šifra Z51, koja se odnosi na ostalu medicinsku skrb, s 8.498 bolovanja, dok je pod šifrom Z63.6, koja označava potrebu za kućnom njegom uzdržavanog člana porodice, evidentirano 6.075 slučajeva.
Među deset najčešćih dijagnoza su i akutna upala nosnog dijela ždrijela, poznata kao obična prehlada, s 4.562 bolovanja, te akutna upala ždrijela s 4.156 slučajeva.
Visokorizična trudnoća, bolesti intervertebralnih diskova, gastroenteritis, povišen krvni pritisak i pratnja bolesnika također se nalaze među razlozima za odsustvo s posla.
Poslodavci traže strožije kontrole
Pitanje bolovanja u Federaciji BiH već duže vrijeme izaziva rasprave između poslodavaca i sindikata. Poslodavci upozoravaju na finansijske posljedice odsustva radnika, posebno u djelatnostima u kojima je za održavanje proizvodnje i pružanje usluga neophodno prisustvo zaposlenih.
Prema važećim propisima, poslodavac u pravilu snosi troškove naknade plaće za prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad, dok se nakon toga primjenjuju pravila o naknadi na teret nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja, uz zakonske uslove i izuzetke.
Zbog toga poslodavci traže izmjene propisa kojima bi se period njihovog finansijskog opterećenja skratio sa 42 na 15 dana. Također zagovaraju strožije kontrole opravdanosti bolovanja i odgovornosti zdravstvenih radnika koji ih odobravaju.
Izvor: Vijesti.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.