Panel diskusija „Kreiranje zakonodavnog okvira za digitalne nomade u Bosni i Hercegovini“ okupila je predstavnike i predstavnice ministarstava, međunarodnih organizacija i privatnog sektora kako bi razgovarali o mogućnostima i izazovima digitalnog nomadizma, te kako Bosna i Hercegovina može iskoristiti ovu priliku da se pozicionira kao privlačna destinacija za ovu brzorastuću radnu snagu. Panel diskusija je organizovana u okviru EU4BusinessRecovery/COVID-19 Investment Response projekta, koji sufinansira Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke.
Digitalni nomadi su ljudi koji slobodno putuju dok rade na daljinu koristeći tehnologiju i internet. Takvi ljudi uglavnom imaju minimalnu materijalnu imovinu i žive u privremenim boravcima, stanovima ili hotelima, radeći u kafićima, javnim bibliotekama, co-working prostorima, koristeći Wi-Fi, pametne telefone ili mobilne pristupne tačke za internetu. Većina digitalnih nomada sebe opisuje kao programere, kreatore sadržaja ili dizajnere.
Bosna i Hercegovina se kroz projekat RECOOPER koji podržava EU i Njemačka vlada pokazala kao atraktivna destinacija za digitalne nomade. Međutim, koliko smo spremni i za njihov dugoročniji boravak s obzirom da tri mjeseca koliko im je dozvoljeno da ostanu nije dovoljno jer digitalni nomadi se zadržavaju u jednoj zemlji u prosjeku devet mjeseci, pa i više.
Eva Näher, programska menadžerica u GIZ-u, pozdravila je prisutne i na početku napomenula kolika je važnost digitalnih nomada u BiH objasnivši potrebu za prihvatanjem sistema digitalizacije koji podrazumijeva njihovu uključenost i djelovanje u tom sistemu. „Pandemija COVID-19 je uslovila, na neki način, pojavu digitalnih nomada. Ovo je prilika da se BiH podrži jer digitalni nomadi donose zanimljive teme u zemlji, promovišu priče izvana i priče iz BiH dalje. Vidimo da zemlja može da ima benefite od digitalnog ekosistema i da digitalni nomadi mogu doprinijeti tome. Ekonomski oporavak je tema koja je i dalje važna kao i boravak ljudi od sedam i više dana u BiH kako bi otkrivali i doprinosili promociji turističkih destinacija. Podržavamo to kroz EU4BusinessRecovery projekat i drago nam je da su svi ovdje danas da zajedno nađemo način da unaprijedimo ovu priču“, zaključuje Eva.
Tema digitalnih nomada je poprilično nova. Diskusija je iznjedrila mnoge ideje za osiguravanje statusa digitalnih nomada u BiH a zbog svojih prirodnih bogatstava i kulturno-historijske baštine, BiH ima priliku da se kroz unaprjeđenje uslova za boravak digitalnih nomada pozicionira kao poželjna turistička destinacija u svijetu. Uz priliv visoko kvalifikovanih profesionalaca sa visokim prihodima, bh. ekonomija će unaprijediti a društvo će doživjeti pozitivne promjene.
„Šta možemo uraditi za BiH predstavljajući je kao zemlju koja želi dobrodošlicu digitalnim nomadima?“, upitao je Jan de Jong, direktor marketinga Asocijacije Digitalni nomadi iz Republike Hrvatske kako bi započeo priču o iskustvima u provedbi Zakonodavnog okvira za digitalne nomade u Republici Hrvatskoj. De Jong je 2006. godine došao iz Holandije u Republiku Hrvatsku i kako kaže „zaljubio se“ u cijeli region i u poslovne prilike. Predstavio je pozitivne primjere digitalnih nomada koji su dobili vizu maksimalnog trajanja od 12 mjeseci za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Objasnio je kako je inicijativa boravka digitalnih nomada od šest mjeseci bez plaćanja poreza pokrenuta u 2020. godini tokom COVID-19 pandemije.
„U Republici Hrvatskoj je tada boravilo prijavljenih oko 250-300 digitalnih nomada iz zemalja kojima je potrebna viza za boravak. Prema stranici nomadlist.com, u tom periodu je broj digitalnih nomada koji su mjesečno boravili u Republici Hrvatskoj bio šest do sedam hiljada što je podrazumijevalo od 100 do 150 miliona eura prihoda za tu državu u tom periodu“, objasnio je de Jong te dodao: „Pored finansijskih prednosti boravka digitalnih nomada, jedan od izazova koje je Republika Hrvatska imala je bio odlazak mladih kako bi tražili sreću i prilike širom svijeta a prihvatanje njihovog boravka je napravilo preokret i vratilo te mlade ljude.“
De Jong je objasnio kako je došao u Sarajevo bez ikakvih očekivanja i dodao: “Želio sam vidjeti šta ljudi planiraju uraditi, ali mislim da možemo zaključiti da postoji velika volja različitih ljudi i da mnogi shvataju koristi boravka digitalnih nomada za BiH.“
Vedran Šimunović, izvršni direktor INTERA Tehnološki Park iz Mostara predstavio je zaključke sa današnjeg panela osvrćući se na proces zakonske promjene u Republici Hrvatskoj: „Danas smo tu da utvrdimo zašto tema digitalnih nomada „stoji“ u BiH. Naši zaključci sa diskusije su da proces regulacije njihovog boravka nije kompleksan. U Republici Hrvatskoj je bilo potrebno da se izmijene dva Zakona i tri podzakonska akta i na taj način se dobila viza za digitalne nomade. Time su svi građani EU mogli biti u Republici Hrvatskoj a svi oni koji nisu građani EU su mogli dobiti priliku da godinu dana žive i rade tu a da ne plaćaju poreze. To isto želimo u BiH“, objasnio je Vedran i najavio sastanak Jan de Jonga sa predsjedavajućim Vijeća ministara sa nadom da će oni iskazati volju da budu nosioci ovakve inicijative.
U BiH je sa digitalnim nomadima radila Mia Miočević, predstavnica co-working prostora CODE Hub iz Mostara koja je prenijela i svoja iskustva. „Imala sam prilike upoznati veliki broj nomada iz različitih dijelova svijeta. Većina njih koja je boravila u BiH je izražila želju da se vrate i mislim da bi uspostavljanje ovog zakonodavnog okvira značilo njihov povratak u BiH.“
Senad Ćatić, učesnik današnjeg panela i vlasnik informatičke firme Zendev svjestan je da mladi ljudi odlaze ali smatra da postoje prilike u BiH na koje im treba ukazati. „U BiH ima puno više digitalnih nomada. Mostar je na nomadlist.com među top 100 gradova u svijetu za digitalne nomade a prije dvije godine nismo bili ni u top 1000. Dešava se promjena a nama treba da država kaže da je otvorena za ovu priliku u budućnosti“, zaključio je Senad.
Mišljenja učesnika i učesnica je da je koncept digitalnih nomada jednostavan i brzorastući poziv te da oni žele boraviti u Bosni i Hercegovini i promovisati svaki njen dio u najboljem mogućem pogledu. Osim toga, ovo je prilika da mladi ostvare interakciju sa digitalnim nomadima kako bi prikupili iskustva koja će im pomoći da poboljšaju svoje ideje za start-upove, unaprijede poslovanja i prošire mrežu poznanstava.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.