Zainteresiranost za doček nove kalendarske godine u planinarskim domovima u Bosni i Hercegovini značajna je i ove godine, a ponajviše su to planinari i njihove obitelji, ali i drugi ljubitelji prirode.
Kako je kazao predsjednik Planinarskog saveza FBiH Ermin Lipović, u planinarskim domovima se uvijek dočekivala Nova godina, ali ne na način kako je to u gradu, u hotelima i restoranima gdje treba izdvojiti poveću sumu novca.
– Praksa je da u planinarskim domovima, obično Nove godinu proslavljaju članovi planinarskih društava, ljubitelji prirode, organizujući se u manjim grupama. Planinari ponesu sa sobom hranu i piće ili se dogovore sa domarom da za njih pripremi određene vrste jela – istaknuo je za Fenu.
Planinari obično, kaže, iskoriste priliku pa za novogodišnji praznik, osim proslave, vrijeme provode u prirodi – penju neke od planina.
– Postoje već neki tradicionalni novogodišnji usponi npr. uspon na vrh Sofe, Trebević, na Malu Ćabu, Treskavicu, Osječenicu, Golo Brdo, Igman… – istaknuo je.
Koliko su planine bitne za zdravlje pokazala je, kaže, i pandemija COVID-19, ljudi su se više okrenuli prirodi i sve više posjećuju planine Bosne i Hercegovine.
– Međutim, ti masovni odlasci u planine uzrokovali su i negativne efekte poput neodgovornog ponašanja prema prirodi, neodgovorno korištenje planinarske infrastrukture i opreme, planinarskih skloništa, putokaza, kao i ostavljanje smeća u planinama. Na svima nama je odgovornost da čuvamo naše planine, pozitivnim primjerima ukazujemo na važnost planina u Bosni i Hercegovini – naglašava Lipović.
Zainteresiranost za obilježavanje raznih praznika, pogotovo za doček Nove godine, u planinarskim domovima ističe i predsjednik Planinarskog saveza Republike Srpske Ljubiša Aramanda.
– Na području Republike Srpske ima 68 planinarskih društava, oko 4.500 članova i 32 planinarska doma najviše na području Sarajeva, Prijedora prema Banjoj Luci. Prijavljivanje za doček Nove godine vrše se preko planinarskih društava, koji upravljaju domovima. Domovi su dobro opremljeni i otvorenog su tipa dostupni za sve ljubitelje prirode, uz poštivanje pravila kućnog reda. Planinari su skromni, i za novogodišnju noć ponesemo hranu iz ruksaka a na planini imamo svježu vodu – naglasio je.
Dugogodišnji planinar, pilot i bajker Aramanda sudionik je mnogobrojnih međunarodnih ekspedicija i pohoda u BiH, a i ovu priliku iskoristio je da pozove bh. građane u prirodu, barem nakratko i barem povremeno. Vrijedi posjetiti i planinska jezera kojima obiluje Bosna i Hercegovina.
– Samo Zelengora ima devet jezera, to je dar prirode koji treba iskoristiti – poručio je.
Pandemija je, kaže, usporila i njihove aktivnosti. Zbog toga im rjeđe dolaze i gosti planinari, ponajviše iz regije, a i oni njima. Odgođene su i mnoge međunarodne ekspedicije ali i domaće manifestacije zbog ograničenog broja sudionika.
– Planinari su ljudi koji jednostavno uživaju u prirodi. Svojim aktivnostima doprinose i razvoju turizma u BiH, a broj posjetilaca planinama u pandemiji značajno raste – naglasio je Aramanda.
Predsjednik PD Trebević Istočno Sarajevo Dane Sikima kaže da su, u skladu s epidemiološkom situacijom, i kapaciteti Doma na Čelini ograničeni. Primaju prijave za doček Nove godine u tom domu, uglavnom planinara. Taj dom je obnovljen, imaju svu potrebnu infrastrukturu.
I Planinarsko društvo ‘Igman’ iz Sarajeva oglasilo se na društvenim mrežama pozivom za doček Nove godine u njihovom planinarskom domu na Ozrenu (kod Sarajeva), uz poštivanje epidemioloških mjera. Predsjednik tog planinarskog društva Senad Ćosić kaže da su ljubitelji prirode zainteresirani da novogodišnju noć provedu u tom domu. Dom je obnovljen, udoban za boravak u svim godišnjim dobima.
– Ozren, zimska idila, hladan zrak i čvrst snijeg potom ugodan boravak u domu uz izvrsnu ponudu domaćih jela, pažnju i ljubaznost domaćina – neki su od utisaka posjetilaca toga doma, objavljeni na FB profilu Planinarskog društva Igman.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.