U posljednjih nekoliko godina stručnjaci, roditelji i škole širom svijeta sve češće upozoravaju na opasne izazove koji se šire društvenim mrežama, posebno među djecom i adolescentima. Jedan od najopasnijih među njima je takozvani „Blackout challenge“, odnosno „igra gušenja“ ili izazov izazivanja gubitka svijesti uskraćivanjem kisika. Iako ovakve „igre“ postoje decenijama, njihovo širenje putem platformi poput TikToka dovelo je do nove zabrinutosti, jer sadržaj vrlo brzo dolazi do velikog broja djece i mladih. Prema izvještajima svjetskih medija i zdravstvenih stručnjaka, ovakvi izazovi povezivani su s teškim povredama djece u više zemalja.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice ovakvih „trendova“ mogu biti ozbiljne i trajne, od gubitka svijesti i povreda glave, do oštećenja mozga usljed nedostatka kisika, pa čak i smrtnog ishoda. Posebno zabrinjava činjenica da djeca često nisu svjesna rizika, već ovakve postupke doživljavaju kao bezazlenu igru ili način uklapanja među vršnjake.
Iako se o ovim pojavama uglavnom govorilo kroz primjere iz svijeta i regiona, upozorenja su posljednjih mjeseci stigla i iz Bosne i Hercegovine. Policija Brčko distrikta BiH krajem prošle godine javno je upozorila roditelje i škole na širenje opasnih TikTok izazova među djecom, uključujući izazove „Gušenje“ i „Supermen“, naglašavajući da takve igre mogu dovesti do teških tjelesnih povreda i ozbiljnih posljedica po zdravlje djece.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje kako odgovoriti na izazove koje donose društvene mreže i viralni sadržaji među djecom. Stručnjaci upozoravaju da prevencija ne smije početi tek nakon incidenta, nego kroz stalne razgovore s djecom, edukaciju, radionice i jačanje svijesti o opasnostima koje se često predstavljaju kao „bezazlena zabava“.
U nastavku donosimo pismo zabrinutog roditelja iz Brčko distrikta BiH (identitet poznat redakciji) koje je pristiglo na adresu Radija Brčko, a koje prenosimo u cijelosti, bez izmjena:
“Poštovani,
ovim putem Vam se obraćam u cilju sprječavanja daljnjeg oblika istih i sličnih situacija koje su se desila jučer meni, odnosno mom djetetu.
Nije atipično da roditelja pozovu iz škole i kažu da se dijete ne osjeća dobro, te da u takvom slučaju dođe po dijete. U prvom mahu sam bila uvjerena, da je u pitanju neki od oblika virusa, jer sam i sama prosvjetni radnik. Dok sam vozila dijete kući, u razgovoru oko toga što ga boli, sin se žalio na bol u glavi, konkretno mjesto je pokazivao prstom, izgovarajući u suzama rečenicu „Mama, ja sam mislio da spavam, probudio sam se i vidio da je cijeli razred oko mene. Dali su mi vode.“
Istog trena odlazim u Urgentni centar, molim da ga prime bez zdravstvene legitimacije, gdje mu je ukazana pomoć, izvršen pregled, nalazi izvađeni. I dalje se žali na bol u glavi, gdje sama počinjem razmišljati o ozbiljnijim bolestima. Zamolila sam kolegicu i razrednu da ispita odmah da li je i kako pao na glavu, kako bih znala što dalje poduzeti, kojem se pregledu dalje opovrgnuti.
Nakon izvjesnog vremena dolazim do saznanja da je učenik iz razreda, na osnovu postojeće izjave uzete od strane razrednice, po dozvoli, i po ustaljenoj i navodno uzajamnoj praksi među vršnjacima, davio mog sina, koji je uslijed „trend igre“ ostao bez zraka, kolabirao, te se probudio kako gore opisano.
Svjedoci smo sve slabijeg općeg obrazovnog sustava, sve više propusta i djece i roditelja, ali i nastavnog osoblja i svih drugih koji su dio segmenta obrazovanja (spomenut ću i uporabu društvenih mreža). Ovakve probleme koji se veoma rado i vješto zataškavaju ispred menadžmenta škole, predstavljajući uspjeh samo kroz ostvareni prosjek ocjena i nizanje medalja na općim uspjesima iz diverznih oblika natjecanja, dok su stvarni i ozbiljni problemi, pa čak sa smrtonosnim posljedicama, dio školske tabu priče.
Ovaj slučaj se hvala Bogu dobro završio, ali se pitam što bi se desilo, da je dijete sa već dijagnosticiranom anomalijom bio dio ove igre, ili da je snažniji vršnjak u igri svog druga davio? Gdje su dežurni nastavnici, gdje je nastavnik kojem je zadaća i odgojni rad? Čemu služe nadzorne kamere po školama, osim da se isključe kada je potreban isječak iz nekog snimka radi nekog postojećeg problema? Nosimo li svi mi plašt na očima kako bi smanjili tenzije i predstavili školu kao najbolju, samo zato što nižemo uspjehe i mimo škola? Što se radi na satima odjeljenske zajednice, radi li stručni tim škola isključivo na slučaju već postojećeg problema, ili stvara bazu podataka i analizu same prevencije, primjerice radi na nekoj prevenciji ovog i sličnog problema? Sigurna sam da ovo nije jedini slučaj unutar ove škole, niti je jedina škola u kojoj se ovakve igre igraju u Brčkom, ne uzimajući u obzir što se sve radi u školama okruženja. No, ono što želim reći jeste, da ovakav slučaj ne treba i ne smije biti samo izjava na papiru uzeta od strane razrednika ili roditelja, podignimo napokon svijest o potencijalnom sprječavanju nasilja i mogućih ishoda upotreba i praćenja društvenih mreža i zbivanja od strane djece. Pokažite javnosti između ostalog da se u školama radi i na promociji radionica ovakve prirode, da mi kao roditelji vršeći svoju ulogu roditelja dodatno ukažemo na sve to što može i kako završiti trend igre davljenja recimo za vrijeme nastave. Ovo nije samo problem koji je zahvatio dijete ovog odjela i ove škole, sigurna sam da ih je još ovakvih, samo što je lakše sve tiho i bešumno unutar ladice, mrtvog slova na papiru, kroz neformalni razgovor prisutnih stranaka „riješiti“.
Ovaj problem je široko rasprostranjen diljem svijeta, i sigurna sam da se na njega može početi djelovati, pa vas molim da uvrstite isti na dnevni red svojih sastanaka, vijeća, radionica, ovo je moje dijete, a sutra može biti bilo čije.
Zabrinuti roditelj”
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.