Brčko

Brčanka Ida Fazlić živi svoj san u Grenobleu

Nakon što je uspješno magistrirala na Univerzitetu Ca’Foscari u Veneciji, Ida Fazlić započinje doktorat na European Synchrotron Radiation Facility.

Mnogo je priča o uspjesima mladih ljudi iz BiH širom svijeta, ali uvjerićete se, ova je posebna.

Ida Fazlić, 25-godišnja Brčanka, dijete rođeno u izbjegličkom naselju, zahvaljujući napornom učenju, trudu i radu upravo živi svoj san. Nakon što je prošle godine iz izolacije u Brčkom putem videolinka uspješno odbranila magistarski rad i stekla titulu magistrice u nauci i tehnologiji konzervacije kulturnog naslijeđa na Univerzitetu Ca’Foscari u Veneciji, nastavila je nizati uspjehe.

Dobila je priliku da početkom marta započne pripremu doktorata iz analitičke hemije na European Synchrotron Radiation Facility (ESRF) u Grenobleu u Francuskoj, a radiće i u Rijks muzeju pri Univerzitetu u Amsterdamu.

– Prije svega, moram spomenuti da sam kroz istraživanje i studiranje u Veneciji dobila priliku da radim sa Internacionalnom galerijom savremene umjetnosti Ca’ Pesaro, a potom sam dobila jedinstvenu priliku za rad u Kunsthistorisches Muzeju u Beču, gdje sam odradila tromjesečni staž. S obzirom na to da su bili zadovoljni mojim radom, pozvali su me da im se opet pridružim. Ja sam u ovom periodu trebala da budem tamo i da produžim svoj staž. Kako se desila pandemija, svima se nešto poremetilo, pa tako i meni. Nažalost, nisam dobila priliku da odem u Beč zbog restrikcija, ali sam dobila priliku da nastavim studije pri ESRF-u. To je akcelerator čestica koji koristi x zrake za razne analize između kojih će u toku mog rada tamo biti i analize uzoraka, kako historijskih tako i industrijskih boja. Ovaj doktorat nije baziran samo u Grenobleu nego se saradnji sa njima priključio i Rijks muzej u Amsterdamu, te ću od četiri godine jednu provesti u tom muzeju, priča za Oslobođenje, Fazlić.

Kaže nam kako nije sigurna da je neko s naših prostora otišao raditi i studirati u Synchrotronu jer je to, kaže nam, sa naučne tačke gledišta ostvarenje snova svakog hemičara, naučnika u konzervaciji.

– Tu se, zapravo, izvode najkompleksnije i najnovije analize uzoraka kulturno-historijskih djela i one svojim radom doprinose kako stanju nauke u konzervaciji tako i same konzervacije. Ta ustanova ima nevjerovatan značaj ne samo za Francuze nego i za cijeli svijet, jer 22 zemlje u cijelom svijetu učestvuju u finansiranju Synchrotrona i samim tim podržavaju ga i imaju saradnju s njim. Od četiri takve ustanove na svijetu, Synchrotron je jedna od najsnažnijih, koja ubrzava čestice do te mjere da se one približe brzini svjetlosti i isijavaju određenu energiju koja se kasnije usmjerava u laboratorij i koristi za analize, pojašnjava Fazlić.

Kroz razgovor se prisjetila trenutaka i vrijednih iskustava koja je ostvarila tokom studija u Veneciji.

– Ovaj studij je bio malo drugačiji od onoga što sam dotad studirala, a sastojao se od istraživanja, to jeste naučnih analiza kulturno-historijskih objekata koji, recimo, pate od neke osobite degradacije, raznih oštećenja kako prirodnih tako i onih nanesenih ljudskom rukom. Tokom studija dobila sam priliku da kroz te analize i rad u laboratoriji saznam više o samom sastavu djela kako bih onda mogla procijeniti uzroke degradacije, uzroke propadanja, a u nekim slučajevima je moguće napraviti razliku da li je djelo pravo ili je ono reprodukcija. Kroz sve to istraživanje i studiranje u Veneciji dobila sam priliku da radim sa Internacionalnom galerijom savremene umjetnosti Ca’ Pesaro u Veneciji, a potom sam dobila priliku za rad u Kunsthistorisches muzeju u Beču, gdje sam odradila tromjesečni staž, ističe Fazlić.

Ne može zaboraviti ni trenutke kada je magistrirala iz izolacije, a posebno teško joj je palo to što je majka bila u drugoj sobi i nisu se mogle zagrliti.

– Bila sam koliko sretna, toliko i razočarana što nisam mogla da podijelim taj trenutak sa svojim najdražim. Kad sam završila magistarski, očekivala sam da ću posao dobiti odmah, nastaviti studije, ići vani ili dobiti priliku da radim u BiH. Ostala sam u Brčkom i kako nisam željela da se prepustim očaju, odlučila sam da počnem raditi u Legat kući Ekmečić u Brčkom i počela sam sarađivati sa Umjetničkom galerijom u Brčko distriktu. Kroz saradnju s njima dobila sam priliku da upoznam Safeta Zeca koji je genije. Nakon šest mjeseci dala sam se u potragu za doktorske studije koje dugo želim. Slučajno sam na internetu našla priliku da radim sa Synchrotronom, vidjela sam da su u saradnji sa Rijks muzejom i Akzonobel firmom i poslala sam dokumente. Jedan mentor iz Venecije mi je rekao: budi spremna, jer ti se možda to neće ostvariti, ljudi godinama pokušavaju da odrade eksterni projekat i da bar malo sarađuju sa njima, a kamoli da tamo odu živjeti i raditi. Druga mentorica mi je rekla: samo ti pokušaj, nemaš šta izgubiti. Prije dvije sedmice su me pozvali na razgovor koji je trajao dugo. Razna pitanja su mi postavili, počevši od toga kakve su moje mogućnosti prezentovanja, komunikacije, kako prezentujem istraživanje drugima, a potom su krenula pitanja vezana za moja znanja iz hemije. Bila sam spremna da me mogu pitati bilo šta, kaže Fazlić.

Dobila je poziv nakon pet dana i tom prilikom joj je saopšteno da ju je sedam panelista koji su je intervjuisali izabralo na tu poziciju. U četvrtak ju je nazvao direktor ustanove i potvrdio da je njena aplikacija prošla i da je službeno zaposlena kod njih.

– Odlučila sam da idem vani i studiram, ne zato što mi u Bosni nije lijepo, već što je moje polje rada, to jest hemija u konzervaciji toliko specifična da ona još uvijek nije došla do nas. To je mlado i perspektivno polje da još uvijek nemamo takve stručnjake. Zato sam otišla vani po znanje koje planiram kroz svoje djelovanje uložiti u naše naslijeđe. Ja sam BiH uvijek na raspolaganju jer je to moja domovina i školovala sam se kako bih unaprijedila i naše naslijeđe, zaključuje na kraju Fazlić.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button