U Brčko distriktu mnogi uposlenici u dogovoru sa poslodavcem još uvijek jedan dio plaće primaju „na ruke“, dok im se drugi obračunava zakonskim putem. Prekovremeni rad je, nažalost, rijetko plaćen, a iz bojazni za otkazom, radnici često zatvaraju oči pred neposluhom poslodavaca pred Zakonom. To nam je potvrdio predsjednik Sindikata Brčko distrikta Ilija Kalajdžić konstatirajući da poslodavci, najčešće prilikom sklapanja Ugovora o radu, ne dostavljaju radnicima kopiju tog istog Ugovora.
“Pravo svakog radnika je da od poslodavca traži i tu i kopiju prijave na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a kako bi prilikom isplate plate imali obračun iz kojeg je vidljiv utvrđen iznos na koji su obračunati porezi i doprinosi”, ističe Kalajdžić, naglašavajući da to nije tako u praksi, te da se dešava da uposlenici, ukoliko imaju djecu i pravo na dječiji doplatak, u dogovoru s poslodavcem dobrovoljno rade na crno.
Kalajdžić upozorava da se status radnika sa prekovremenim i neplaćenim satima rada može poboljšati uz institucionalnu potporu.
“Problem je što radnici nisu sindikalno organizovani. Radnik ne smije pitati poslodavca za mnoge stvari. Ako spomenem privredu gdje imamo prilično zapušteno stanje i gdje se radnici ne smiju sindikalno organizovati, imamo evidentnu činjenicu, na primjer u građevinarstvu ili trgovini, po kojoj je najviše zaposlenih radnika, a čija se prosječna plata kreće između 400 i 500 maraka”, pojašnjava Kalajdžić.
To je zbog toga, naveo je, što Brčko distrikt nema Odjel za rad i sindikalne jedinice u mnogim firmama, kao osnove za razvoj socijalnog dijaloga jednog demokratskog društva. Kalajdžić je, ovim povodom, upozorio i poslodavce na nemotivirane i destruktivne radnike koji im se svakom prigodom mogu revanširati, a čime se narušavaju industrijski odnosi.
Brčanska odvjetnica Alenka Stojaković- Đukić podsjeća na prava radnika o prekovremnom radu, a prema Zakonu o radu Brčko distrikta koji nalaže da poslodavac može zahtijevati od uposlenika da radi najviše do dvanaest dodatnih sati tjedno. Po ovome, ukupan broj radnih sati iznosi 52 sata tjedno. U slučaju da prekovremni rad zaposlenog traje duže od tri tjedna neprekidno ili deset tjedana tijekom kalendarske godine, poslodavac je dužan da o tome obavijesti inspektore rada.
Stojaković-Đukić navela je i to da povećana plaća za prekovremeni rad ne može iznositi manje od 30 posto u odnosu na plaću za isti broj sati rada u redovnom radnom vremenu.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.