Katolici, protestanti i drugi kršćani koji vrijeme računaju prema Gregorijanskom kalendaru danas slave svoj najveći i najstariji blagdan – Uskrs, kao spomen Isusovog uskrsnuća i njegove pobjede nad smrću.
Prema kršćanskom vjerovanju, Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet u petak, a u nedjelju je uskrsnuo.
Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život budućeg vijeka i osnova za ponovni Kristov dolazak.
Nedjelja između 22. ožujka i 25. travnja
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnog punog mjeseca (uštapa).
Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju Biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjeg.
Od trećeg stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, a od četvrtog Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama – vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa.
Bdijenje obuhvaća blagoslov ognja
Priprema za Uskrs je 40-dnevni post, koji počinje na Pepelnicu, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru. Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnog ciklusa Pentekoste, koji se zaključuje svetkovinom Duhova.
U katoličkoj liturgiji uskrsno bdijenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdijenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi – pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja, potom obnovom krsnih obećanja i, naposljetku, euharistijom.
(aljazeera.net)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.