BrčkoSvijet

Kršćani danas slave Uskrs, najveći i najvažniji kršćanski blagdan

Uskršnji intervju s vlč. Damirom Ivanović

U katoličkim crkvama i domovima diljem BiH i svijeta, danas se obilježava Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Molitve, procesije, korizma koja prethodi Uskrsu, odlazak na liturgijska slavlja, blagoslov tradicionalne hrane i bojanje jaja samo su neki od uskršnjih običaja.

Povodom Uskrsa razgovarali smo sa župnikom vlč. Damirom Ivanović, dekanom brčanskog Dekanata.

Najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu prethodi 40-dnevno razdoblje pripreme – Korizma, vrijeme posta, razmišljanja i odricanja. Mnogi se vjernici kroz korizmu odriču svojih poroka, loših misli i djela. No, što je najvažnije u vrijeme Korizme, koja je njezina istinska bit?

Ljudi našega doba su prosječni katolici. Nastoje ispuniti svoje kršćanske obaveze, no zna se dogoditi da pojedine stvari ne razumiju ili ih čine zato što su to naučili od svojih predaka. Zato su često njihova odricanja znak da želimo ići Isusovim stopama u pustinju. Želimo zaći u pustinju svoga života i vidjeti što nam u životu nedostaje. Ali taj isti hod u pustinji, to naše odricanje, treba imati i onaj drugi smisao: potrebno je proniknuti dublje. Boravak u pustinji znači ne navezati se na neke stvari koje imamo u svakodnevnom životu; znači ojačati intenzitet duhovnoga života, a sve to treba biti usmjereno prema našoj budućnosti. Jer, ono što činimo ne smije ostati samo na izvanjskom dijelu. Upravo ono čega se mi odreknemo, na čemu uštedimo, trebalo bi biti kao plod ljubavi za druge. Sve ono što činimo u vremenu korizme, u budućnosti bi trebalo donijeti neke nove plodove, tako da tijekom svoga kasnijeg života ne budemo navezani na neke stvari, ali i da imamo u svome životu želju za Božjom prisutnošću.

Uskrs je središnja kršćanska svetkovina i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća koji predstavlja pobjedu života nad smrću, odnosno pobjedu ljubavi nad grijehom – što je zapravo i suština kršćanske vjere. Što bi Uskrs trebao značiti u životu kršćanskih vjernika i koliko je općenito obilježavanje kršćanskih blagdana važno u današnjem društvu?

Mi kršćani trebamo u krugu svojih obitelji slaveći blagdan Uskrsa prisjetiti se Božjih djela, svega onoga što je Isus učinio za čovjeka, onih njegovih ozdravljenja, molitava, možemo na neki način preispitati koliko mi doista poznajemo događaje iz Evanđelja… jer Židovi su npr. upravo pričajući o Pashi i događajima obnavljali uspomenu na veličanstvena djela Božja. Koliko mi svaki puta slaveći Uskrs prisjećamo se Isusova života, koliko razgovaramo o vjeri, koliko želimo nešto novo naučiti? Možemo reći da bi samo slavlje Uskrsa trebao biti dan hrabrosti i nade, kao što je Isus na dan Uskrsa došao i ohrabrio svoje učenike; i mi trebamo slaveći blagdan Uskrsa biti ohrabreni i tražiti onu svoju sigurnost za budućnost, a upravo danas, slaveći Kristovo uskrsnuće, budimo i mi vjesnici dobrote i milosti jedni drugima.

Isus je uskrsnućem pobijedio zlo i smrt. Što čovječanstvu i čovjeku znači pojam spasenja i kako o spasenju govoriti onima koji ne vjeruju u Boga?

U čovjeku će uvijek postojati borba za vlastiti život, pogotovo kada se nađe u nekoj bezizlaznoj situaciji, u nekoj patnji… tako i naše usmjerenje treba biti prema budućem životu: da se za njega borimo grčevito, kao što se borimo za ovaj život. Mi ljudi, tek kada nas nešto sustigne, pojačavamo svoj vapaj Bogu, odnosno često se molimo samo kada nam treba, a kada nam ne treba Boga ostavimo po strani. Možda je nekada to i problem našega kršćanskog svjedočanstva drugim ljudima i onima koji ne vjeruju u Boga, jer govoriti o spasenju onima koji ne vjeruju u Boga jest izazov. Ali naš kršćanski život bi onima koji ne vjeruju trebao biti najbolji argument. No nažalost, vidimo da mi sami to ne živimo pa često bude tu dosta suprotnosti. Ljudi koji ne vjeruju često traže konkretne dokaze i jasnoću. Ponekada traže i čudo, dokaz, ali i tamo gdje susretnu čudo, ne mora značiti da će se obratiti. Možemo ih ponekad usporediti s mladim ljudima koji su puni života, oni kada postavljaju pitanje žele kratak i jasan odgovor, bez puno filozofiranja, što nažalost često mi činimo. Te naše filozofije su često naučene fraze, a ne naši životni stavovi. Ljudi će nas više cijeniti ako nešto iz srca govorimo pa bile to i dvije tri rečenice, nego pola sata govora koji smo napamet naučili.

vlč. Damir Ivanović

Nažalost, nalazimo se u vremenu kada je svijet zahvatila velika pandemija koronavirusa te nam je sve ograničeno. Iz tog razloga liturgijska slavlja i mise se održavaju bez prisustva puka. Kako sve to utječe na vjernike, pogotovo u ovo uskrsno razdoblje?

Čovjek treba koristiti svoj razum za život na ovome svijetu, stavljajući svoje pouzdanje u Boga. Trebali bi slušati preporuke nadležnih vlasti, ali istodobno svoje pouzdanje staviti u Boga. Jer, ako nemamo svoga temelja u Boga, nemamo pouzdanja tada posljedice straha i očaja mogu biti gore od zaraze virusom. Čovjek se u svemu tome može izgubiti. Upravo u ovom vremenu, kada je sve ograničeno, želio bih naglasiti da liturgijska slavlja nisu zabranjena nego se zbog sadašnje situacije održavaju bez naroda. Svećenici i dalje redovito slave svete mise, na nakane darovatelja kako su to već prethodno dogovorili. Ispovijed se, ukoliko se ukaže potreba, održava pod posebnim okolnostima. Sprovodi se održavaju uz najuži krug ukućana. Vjernici izostanak fizičke prisutnosti na liturgijskim slavljima, mogu zamijeniti slušanjem preko različitih medija koji su im dostupni. Ova situacija će nam pokazati koliko doista žeđamo za Bogom i kolika je milost što nekada imamo priliku prisustvovati. Stoga, ponovno se zapitajmo: žeđamo li mi za Bogom; koliko nam Bog nedostaje u našem životu; je li nam Bog samo ponekada oruđe, instrument za trenutnu situaciju i dobivanje nekih uslišanja? U tome se možda i obestinjuje ona izreka da čovjek ne zna cijeniti ono što ima, dok sve to ne izgubi.

S obzirom na trenutnu situaciju, kako će vjernici ove godine obilježiti i proslaviti Uskrs u Brčkom, ali i u svijetu?

Prema uputama iz Rima koje su upućene za biskupije, ove godine će zajednička slavlja svećenika i naroda u većini crkava izostati. Svećenici na području naše biskupije, pa tako i na području Brčkog će uz prisustvo nekolicine nužnih pojedinaca održati slavlja održavajući odredbe civilnih vlasti. Vjernike se istodobno potiče da u svojim domovima, preko različitih medija prate ova liturgijska slavlja. Trebamo se naviknuti na ovakvu trenutačnu situaciju. Važno je da sve ono što smo znali činiti na liturgijskim slavljima u crkvi, da znamo to činiti i ispred TV-a.

Što biste savjetovali vjernicima u ovim teškim trenutcima? Kako da se ponašaju i kako da dostojanstveno proslave Kristovo uskrsnuće?

Uskrs je svetkovina radosti i ohrabrenja. Papa Franjo na početku svog pontifikata izrekao je prelijepe riječi: „Nedajte da vam ukradu nadu“. Upravo to, ne dozvolimo da nas na Uskrs, a ni dane poslije, da sve ono što nas okružuje, bez obzira kakve vijesti bile, nam ne ukradu nadu da sve jednom mora proći i završiti, da Bog ima posljednju riječ. Ovo je prilika da, slaveći Uskrs u svojim obiteljima, među svojim voljenima, obnovimo svoje obiteljsko zajedništvo, da bolje upoznamo jedni druge, njihove probleme i nadanja, ali i da izgrađujemo obiteljsku molitvu. Stoga, vama dragi vjernici, želim da ne samo danas na Uskrs budete zajedno okupljeni, izdvojite vrijeme za međusobnu komunikaciju i molitvu, nego da nađete onaj svoj kutak vremena i za ostale dane u svome životu.

 

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button