Povodom 28. septembra, Međunarodnog dana Bošnjaka, Vijeće Stranke za Bosnu i Hercegovinu Brčko distrikta BiH upućuje iskrene čestitke svim Bošnjacima u Brčkom, Bosni i Hercegovini i dijaspori.
Međunarodni dan Bošnjaka obilježava se na dan kada je Drugi bošnjački sabor, koji je održan 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, donio odluku o vraćanju našeg nacionalnog imena Bošnjak.
Bošnjaci potiču od Slavena koji su naseljavali područje današnje Bosne i Hercegovine. Neka novija istraživanja tvrde da korijeni Bošnjaka sežu dalje od historije Slavena i da su ilirskog porijekla. Iliri koji su živjeli na području današnje Bosne su se dolaskom Slavena asimilirali.
U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. Vijeka, kao i o tome da Bošnjani govore bosanski jezik.
Trećeg jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik o čemu svjedoče dokumenti iz arhiva u Kotoru (U prvom ugovoru: vocatam lingua bosinensi Dieuena (bosanskim jezikom nazvanu Djevena), u drugom ugovoru: vocatam lingua bosinensi Vladiça (bosanskim jezikom zvanu Vladika).
Već 1963. godine se desio Proglas o bošnjaštvu u kome se ukazuje na otpor prema bošnjaštvu ali ukupni značaj za tadašnje muslimane u BiH i regionu.
Bošnjaštvo je, za nas, naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija!
Njegova snaga se ogleda u tome što nam je omogućilo potpuno izražavanje političkog, kulturnog i nacionalnog stremljenja i što nas čini otpornim na pokušaje da budemo potlačeni.
Neki nam bošnjaštvo odriču, neki ga pobijaju, neki ga čak i ismijavaju. Ono je ipak staro kao Bosna, staro kao zemlja i ostalo je u biću velikog broja njenih sinova kroz sva vremena.
Bošnjaci su bili konstitutivan narod u SFRJ od 1971. godine, pod imenom Muslimani. Bošnjaci u Titovoj Jugoslaviji prvih dvadeset godina komunističke Jugoslavije nisu imali pravo na kostitutivnost, niti pravo na upotrebu vlastitog imena i jezika, koje su upotrebljavali tokom historije.
Hamdija Pozderac, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom ustavnih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u Osmanskoj i Austro-Ugarskoj carevini kao Bošnjaci do pred Prvi svjetski rat, te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično).
Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom Monarhije poveo je Safvet-beg Bašagić, predsjednik Bosanskog sabora zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična politika Austro-Ugarske predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih, jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj Zagreba i Beograda na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prilikom donošenja prvog Ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz Mostara, Husaga Čišić, je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u grb FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši čuvenu rečenicu:
“Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo… Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.”
“Proces“ je otvoren 28.septembra 1993.godine na Drugom bošnjačkom saboru kada se okupila intelektualna elita i kada je usvojena deklaracija o vraćanju imena Bošnjak.
Čuvajmo svoju domovinu, svoj identitet, svoj jezik jer za to je plaćena visoka cijena.
Brčko, 28.09.2020.
Press služba Vijeća Stranke za Bosnu i Hercegovinu
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.