Zna naš narod nadjenuti ime, nepogrješivo! Kad narod nešto nazove i smisli ime koje niko ne zna odakle je iskopano, ko se prvi sjetio i kumovao, ali sigurno je jedno da nema greške!
Tako je nastala složenica „ćoravi posao“, a označava kućni posao koji rade žene od jutra do prekosutra i kad sve okreneš i prevrneš ništa se ne vidi jer to su poslovi od kojih nema vidljivih rezultata kao kad je u pitanju zimnica ili cijepanje drva. Imaš na kraju vidljiv rezultat, a od mlaćenja krpom po kući i čišćenja prašine niko neće primijetiti neki poseban rezultat osim zarozanu domaćicu na kraju snage, na kraju živaca i na početku delirijuma.
U jednom takvom danu s metlom u ruci poslujem po mojoj roditeljskoj kući. Ispod improvizovane pećicekoju je otac konstruisao od starog bojlera podignem poklopac da ga očistim i na njegovoj poleđini vidim dobro poznat logo koji je obilježio naše odrastannje: DELIGRAD, NIŠ, Made in Yugoslavija!
Stari, dobri šporet na drva Deligrad. Ukras i stub naše porodice. Šta je taj sve ispekao, skuvao, ugrijao, okupljao nas kao neki stari domaćin svoju čeljad oko sebe. To je bilo vrijeme i to je bila vatra!
Naš narod uvijek ima razloga za kontriranje i debatu na svakom nivou. Tako su u vrijeme tih vatri i drvenih šporeta žene organizovale okrugle stolove sa četvrtastim heklanjima na njima i panel diskusijom koji šporet bolje peče donju koru? Smederevac ili Preporod?
Niko ne zna danas koji tim je odnio pobjedu i dok su se one raspravljale i iznosile čvrste argumente u vidu da im je „hljeb ko sunce“ ili se pita “rumeni ko jabuka“, njihovi muževi su zadovoljno poslije ručka leškarili na otomanima i polukaučima i smijuljili se njihovim raspravama i besmislu duela. Važno je da su siti, pijani i srećni. Kojeg muškarca je tada interesovalo da li je ploča od šporeta usjajena kao ogledalo, da li ima, isprskanih masnoćom, trakanaca po stranicama šporeta i ostataka od mlijeka koje je jutros iskipilo.
Sva interesovanja su bila u sadržaju tanjira. Šporet je bio za kuhanje, a tanjir za jedenje i to je to. Početak i kraj svakog hedonizma i primjer skromnosti ili jednostavnosti tadašnjeg života.
Malo ko bi od nas sad želio takav život, ali da je bio divan, bio je!
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.