RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
Brčko

Danas se obilježava Dan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija definira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno, te je sposoban pridonositi zajednici.

Predsjednik Svjetske Federacije za Mentalno zdravlje Dr Ingrid Daniels iznosi temu za Svjetski dan mentalnog zdravlja 2021. godine ‘MENTALNO ZDRAVLJE U SVIJETU NEJEDNAKOSTI“.

Ova tema je izabrana zbog sveukupnih članova WFMH, zbog podijeljenosti svijeta na bogate i siromašne. Godina 2020. je posvećena jednakosti rasa i etničkih grupa, seksualnoj orjentaciji i džender identitetu, poštovanju ljudskih prava u mnogim zemljama, uključujući i osobe oboljele od mentalnih poremećaja.

Ova tema za 2021. godinu je izabrana zbog velikog broja mentalno oboljelih osoba koje nemaju adekvatne servise i liječenje. Nedostatak resursa za tretman mentalnih i neurološki poremećaja i poremećaja ovisnosti ogroman, naročito u siromašnim zemljama. Finansijski i ljudski resursi uloženi u mentalno zdravlje nisu adekvatni, naročito u zemljama u kojima su ti resursi nedostatni. Većina zemalja sa niskim i srednje visokim dohotkom za mentalno zdravlje izdvaja manje od 2% iz ukupnih budžetskih sredstava namijenjenih zdravstvu. Mnoge zemlje imaju manje od jednog stručnjaka za mentalno zdravlje na jedan milion stanovnika. Čak se značajan dio ograničenih sredstava troši na velike psihijatrijske bolnice, a ne na usluge koje se pružaju na nivou zajednice i primarne zdravstvene zaštite.

Finansijsko ulaganje u servise mentalnog zdravlja će doprinijeti adekvatnoj brizi oboljelih osoba.

Mnoge osobe s mentalnim obolenjima ne primaju liječenje i zajedno s porodicom doživljavaju stigmu i diskriminaciju. Razlika izmedju „imati“ i „nemati“ je velika i neophodno je unaprijediti mentalnu zdravstvenu zaštitu. Stigma i diskriminacija osoba s mentalnim obolenjima atakuje ne samo na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, nego i na život njihovih porodica, na njihovo obrazovanje i zapošljavanje. Mi imamo obavezu raditi na antistigma i antidiskriminacijskim programima i omogućiti ima integraciju u sve aspekte života.

Covid 19 pandemija je zasupljena u svim zemljama svijeta. Ona „napada“ osobe svih životnih dobi na mnogo načina, dovodi do gubitaka posla i pada ekonomije. Preporučena socijalna izolacija uzrokuje pridružene mentalne poremećaje.

„Iako je COVID-19 povećao pozornost na mentalno zdravlje, preispitivanje načina na koji se može poboljšati pristup mentalnom zdravstvu uvijek mora biti kontinuirani proces. Uvijek možemo učiniti više za jačanje odgovora na mentalno zdravlje i podršku u našim zajednicama. Dr Ingrid Daniels je dodala kako ova ulaganja nisu isključivo vladina odgovornost, niti ljekari trebaju biti jedini odgovor za one koji pate. Odgovornost za ova ulaganja su svi. Što je još važnije, oni ukazuju da smo mi sami neiskorišteni resurs u mentalnom zdravstvu.

Mi moramo hitno djelovati!

Svjetska Federacija za Mentalno zdravlje s kampanjom ‘MENTALNO ZDRAVLJE U SVIJETU NEJEDNAKOSTI“ 2021. godine želi naglasiti perspektivne zaštite mentalnog zdravlja lokalno i globalno. Želimo podržati civilna društva za djelovanja u svojoj lokalnoj zajednici. Želimo podržati znanje o mentalnom zdravlju i njegovu primjenu.

Kada je 1948. godine osnovana Svjetska Federacija za Mentalno zdravlje, bio je period nakon rata i velike kriza. Saradnja s WHO, UN, UNESCO i drugim organizacijama je u cilju unapređenja mentalnog zdravlja.

Opet smo u središtu druge globalne krize koja rezultira promjenama zdravlja, ekonomije i socijalnog funkcionisanja. Današnji dan i kampanja upućuju nas na zajedničko djelovanje i poboljšanje mentalnog zdravlja.

Bosna i Hercegovina je bila i sada je lider reforme mentalnog zdravlja u zemljama jugoistočne Evrope i nosilac odgovornosti za implementaciju i efikasnost napretka. Mentalno zdravlje postaje veza među zemljama regiona i otvara vrata širem političkom dijalogu, uprkos brojnim poteškoćama kroz koje prolaze zemlje regiona. Rezultat i tih aktivnosti je Deklaracija o mentalnom zdravlju za Evrpu “Suočavanje s izazovima, trženje rješenja”, donesena na Evropskoj ministarskoj konferenciji o mentalnom zdravlju, Helsinki 2005g.

Od 2010. godine je u toku Projekat mentalnog zdravlja u BIH, s potpisanim memorandumima o saradnji između Ministarstva civilnih poslova BiH, Ministarstva zdravlja FBiH, Republike Srpske i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta uz podršku Švicarske agencije za razvoj. U svim segmentima projekta, aktivno je učešće tima Centra za mentalno zdravlje Brčko distrikta na čijem čelu se nalazi primarijus doktor Zlata Paprić.

Primarijus doktor Zlata Paprić, šef Centra za mentalno zdravlje

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Brčko distrikta u svom radu ulaže trud da slijedi principe WFMH i WHO, a osnovni su otvorenost, dostupnost, izlazak profesionalaca iz ustanove u zajednicu (dezinstitucionalizacija), smanjenje hospitalnog liječenja (dehospitalizacije), preuzimanje odgovornosti za mentalno zdravlje populacije u regiji (sektorizacija).

Misija Centra za mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje je integralni dio ukupnog blagostanja pojedinca i društva.

“Centar za mentalno zdravlje Brčko distrikta je neprofitna zdravstvena služba, s pružanjem stručnih i sveobuhvatnih usluga mentalne zdravstvene zaštite u zajednici i dio je jedinstvenog zdravstvenog sistema Brčko distrikta”, navela je šef ovog centra, dr Paprić.

Vizija Centra za mentalno zdravlje

Mi, Centar za mentalno zdravlje, smo služba psihijatrije u zajednici opredeljena za primjenu sveobuhvatne, kontinuirane, kvalitetne i dostupne mentalne zdravstvene zaštite svim osobama Brčko distrikta BiH.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.