Vlada Brčko distrikta BiH, na čijem ste Vi čelu, napunila je skoro dvije godine rada. U tom periodu jedan od prvih poteza koji ste napravili je pokušaj osposobljavanja administracije za brz i efikasan rad, između ostalog i pokretanje provjere diploma zaposlenih. Koji su pomaci načinjeni na tom planu i je li uveden red, rad i disciplina među zaposlenima u javnoj upravi?
Što se tiče reda, rada i discipline u administraciji, napravljeni su određeni pomaci. Još nismo dosegnuli nivo na kojem bismo mogli za svaki posao mjeriti efikasnost i na osnovu toga procjenjivati realan angažman svakog državnog službenika budući da se to i ne može postići u kratkom vremenskom periodu. Imajući u vidu specifičnosti administracije za to uistinu treba više vremena, a također je potrebno još više želje i spretnosti rukovodilaca organa uprave jer bez njihovog angažmana ovaj posao se i ne može privesti kraju.
Bilo je vrlo važno doći do istine oko toga da li u administraciji uistinu postoje ljudi koji nemaju završenu stručnu spremu ili imaju falsifikovane diplome. Dvadesetak ljudi je otkriveno koji su u svom personalnom dosjeu dostavili svjedočanstva o stručnoj spremi, a da su ona falsifikovana. To je veliki broj s obzirom da se uopće nije smjelo dogoditi da imamo bilo koga da radi bez diplome. Najdrastičniji primjer je slučaj finansijskog inspektora koji je godinama radio na prostoru Brčko distrikta BiH bez stručne spreme i sa falsifikovanim dokumentom o završenom ekonomskom fakultetu. Mogu biti zadovoljan jer smo konačno stavili tačku na i na ovaj problem koji se dugo godina koristio u dnevne političke svrhe.
Šta biste izdvojili kada su u pitanju zakonodavne aktivnosti i koji od značajnijih zakona su doneseni ili su u toku?
Prvi korak koji smo napravili za efikasniji rad administracije je donošenje novog Zakona o državnoj službi kojim je propisana organizacija, odgovornost i obaveze državnih službenika. U pripremi je novi zakon o javnoj upravi koji će precizirati nadležnosti pojedinih Vladinih odjeljenja, a iz toga se onda mogu izvući i izvjesni radni procesi koji će administraciju učiniti efikasnijom.
Sljedeća stvar koju činimo je uspostavljanje sistema internih kontrola i revizija koje imaju za cilj preventivno djelovanje i otklanjanje grešaka. Isto tako je u pripremi zakon o zviždačima kao i zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, te zakon o sukobu interesa.
Izrada nacrta pobrojanih zakona radi se uz asistenciju konsultanata iz Evropske komisije koji nam pomažu da osmislimo i modeliramo posebno tijelo koje će se sistemski baviti borbom protiv kriminala i korupcije.
Pored toga nastavljaju se reformski procesi jasnog i transparentnog donošenja zakona u smislu uključivanja civilnog sektora, odnosno šire javnosti u komentiranje zakonskog prijedloga i podzakonskih akata. Tu je i činjenica da postoji potreba za reformskim procesima upravljanja ljudskim resursima i finansijskom sektoru koji je nužno i potrebno nadograditi u ovom vremenskom periodu.
Sistem strateškog planiranja u administraciji Brčko distrikta BiH je oduvijek manjkav zbog čega se radi na uspostavi jasne strategije kao i praćenja njenog izvršavanja i realizovanja.
Budžet za 2014. godinu po prvi put od uspostave Distrikta donesen je u Statutom predviđenom roku. Šta je tome najviše doprinijelo i šta biste izdvojili?
Budžet je najvažniji finansijski dokument svake države i unutar naše lokalne zajednice angažman od gradonačelnika do članova Vlade bio je od presudnog značaja da bismo ispoštovali sve propisane rokove i uspjeli sustići vrijeme za njegovo usvajanje. To je 30. septembar kada je Vlada poslala svoj prijedlog budžeta u Skupštinu i oko prvog decembra ga je Skupština Brčko distrikta BiH i usvojila. Iza tog posla se krije puno sati usaglašavanja i analize, te potreba i zahtjeva građana Brčko distrikta BiH, kao i prijedloga koji su uputili u proceduru sami šefovi odjeljenja. U 2013. godini smo u Skupštinskoj većini imali jednu ekipu koja je bila spremna i voljna da učinimo značajan iskorak ka unapređenju rada i funkcionisanju administracije pa samim tim i za donošenje budžeta.
U prvoj godini mandata zaustavljen je trend gomilanja neutrošenih sredstava iz dijela kapitalnog budžeta i drugih budžetskih stavki u poređenju s prethodnim godinama. Kakva je trenutna situacija na tom polju?
Moj dolazak na čelo administracije se dogodio pred kraj 2012. godine. U to vrijeme je na računima Brčko distrikta BiH bilo oko 120 miliona KM, a skoro 100 miliona KM od tih sredstava bilo je namijenjeno za kapitalne projekte. Odmah po formiranju Vlade intenzivirali smo rad u smislu pripreme projektnih dokumenata, rješavanja imovinskopravnih poslova, raspisivanja konkursa. Zatim, izmijenili smo instrukciju o javnim nabavkama i taj proces učinili otvorenijim za sve ponuđače i identifikovali one probleme koji ovaj postupak čine otežavajućim. To je urodilo plodom, tako da smo smanjili kapitalni budžet, odnosno neutrošena sredstva za oko 70 miliona KM. To je značajan napredak, jer ne samo da smo zaustavili gomilanje neutrošenih sredstava nego smo i stvorili procese kojim smo omogućili jedan produktivniji rad, odnosno efikasniji rad u procesu realizovanja projekata koji su planirani u budžetima Brčko distrikta BiH.
Izdvajanjem JZU i JP „Putevi Brčko“ iz administracije, jesu li postignuti očekivani rezultati do sada?
Dolaskom na poziciju gradonačelnika nisam zatekao u tom poslu skoro nikakva rješenja. Uspjeli smo u relativno kratkom vremenskom periodu prilagoditi postojeće zakonodavstvo, formirati JP “Putevi Brčko” i staviti ga u funkciju. To je sada preduzeće koje samostalno i nezavisno funkcioniše i osposobljeno je da implementira projekat zaobilaznice što je i bio uslov za dobijanje povoljnih kreditnih sredstava od Svjetske banke za obnovu i razvoj.
Što se tiče Javne zdravstvene ustanove, drukčiji procesi u upravljanju ljudskim resursima i upravljanju radnim procesima u zdravstvu zahtijevaju autonomiju u upravljanju i radu i zbog toga smo i učinili taj iskorak i oformili JZU “Zdravstveni centar Brčko” koja sada uistinu funkcioniše, ali će joj trebati vremena da se prilagodi novim uslovima i okolnostima u kojima radi. Već sada su vidljivi izvjesni pomaci u smislu odgovornosti i radnih procesa koji se tamo događaju. I dalje im je potrebna podrška u finansijskom smislu ali ja vjerujem da će se za izvjesno vrijeme sve to posložiti.
Početak godine, ne samo u Distriktu već u cijeloj BiH, obilježile su demonstracije građana. Kako iz sadašnje perspektive gledate na događaje iz tog perioda?
Demonstracije koje su počeli u Tuzli i proširile se ostatkom BiH dogodili su se i u Brčkom. Bio je to socijalni bunt potpomognut političkim podsticajima izvjesnih političkih opcija i stranaka, a imali su za cilj svrgavanje gradonačelnika, pa onda samim tim i rušenje Vlade Brčko distrikta BiH. Ipak, intenzivnim komuniciranjem sa demonstrantima i jednim fleksibilnim pristupom, uspjeli smo da njihovo kolektivno artikulisanje sa ulice prenesemo u kancelariju, bez ikakvih incidenata, u smislu da nismo imali povrijeđenih ljudi niti uništene imovine. Smatram da je to bio veliki uspjeh za nas, aktere tih procesa, jer smo našli put i način da razgovaramo sa demonstrantima, da vidimo koji su njihovi problemi i da ih stavimo u naše programe rada kako bismo iste otklonili.
Nakon toga, uslijedile su elementarne nepogode, u više navrata poplave i klizišta. Kako biste ocijenili tadašnju organizaciju službi i resursa na odbrani nasipa i spašavanju ljudi i imovine? Nakon te kataklizme, velika sredstava su uložena na sanaciju, pomoć stanovništvu zahvaćenom poplavama ali i prevenciju budućih sličnih pojava, šta je sve urađeno?
Intenzivnim radom svih nas u Vladi Brčko distrikta BiH, a koristeći zakonske mogućnosti i ovlaštenja u to vrijeme uspjeli smo da amortiziramo nepostojanje adekvatnog broja službi angažovanjem privatnih preduzeća i drugih institucija Brčko distrikta BiH, kao što je Policija. Imajući u vidu razmjere te katastrofe, koristeći ovlaštenja gradonačelnika, koristili smo sve raspoložive resurse, a također smo imali i svesrdnu podršku Oružanih snaga BiH.
Spasili smo što je moguće više mehanizacije i žive stoke iz poplavljenih područja. Pružili smo adekvatan smještaj ljudima koji su izašli iz poplavljenih područja, te brzo donijeli pravni osnov za sanaciju porušenih objekata i pristupili obeštećenju i davanju finansijske podrške stanovnicima. Nakon svega toga može se konstatovati da se nakon tih ponovljenih poplava i klizišta izašlo na način da nismo imali povrijeđenih, a ni mrtvih. Minimalna šteta je bila na stočnom fondu, šteta na poljoprivredi se nije mogla izbjeći ali smo preduzimali brze radnje s ciljem ponovnog presijavanja kultura i stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju, dok je i šteta na infrastrukturi ubrzo nakon oštećenja privremeno sanirana. Nakon svega ovoga možemo reći da smo ovaj proces vodili korektno i dobro i da nismo ovako radili posljedice bi bile višestruko teže.
Na proljeće je planiran početak izvođenja radova za veliki projekat izgradnje zaobilaznice oko Brčkog budući da je u septembru raspisan međunarodni tender. Da li procedure idu predviđenom dinamikom i je li to realno očekivati početkom nove građevinske sezone?
Koje bi još značajnije infrastrukturne projekte izdvojili, a koji će Brčko pretvoriti u veliko gradilište?
Izgradnja zaobilaznice predstavlja jedan od najvećih projekata u ovom dijelu Evrope, a naročito za Brčko distrikt BiH. S ciljem da na vrijeme sustignemo sve rokove imali smo koordinaciju poslova svih ključnih aktera i na sedmičnom nivou. Tako da smo uspjeli odgovoriti svim zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj u smislu rješavanja imovinskopravnih odnosa, adekvatnog projektovanja zaobilaznice, odabira nadzora, dok je posebna pažnja posvećena mišljenju struke, ali ništa manje nije zaostao ni interes politike za postupak raspisivanja javnog konkursa.
Taj posao u ovom trenutku ide svojom dinamikom, tako da će se naši predviđeni rokovi za početak radova na zaobilaznici s početnom građevinske sezone 2015. godine ispuniti i očekujem jedan intenzivan rad na ovom projektu.
Zaobilaznica je duga skoro 19 kilometara i rasteretit će grad u prvom redu tranzitnog saobraćaja što je važno i sa sigurnosnog aspekta, ali i za očuvanje infrastrukture i okoliša.
Drugi veliki posao koji je u toku na prostoru Brčko distrikta BiH je nastavak izgradnje zgrade Policije. Za taj posao su udružena sredstva Brčko distrikta BiH u iznosu od tri miliona konvertibilnih maraka i Evropske komisije od oko sedam miliona KM što će biti dostatno da se zgrada završi. Konkurs za taj posao je u toku i u naredna dva do tri mjeseca se očekuje početak radova nakon čega će ovaj vrlo važan infrastrukturni objekat za potrebu Policije Distrikta biti u funkciji i osigurati im puni kapacitet za rad.
Od važnosti za Brčko distrikt BiH je uvezivanje ili izgradnja novog transportnog cjevovoda na potezu fabrika vode „Plazulje“ – vodotoranj „Vrankićka“. Znamo da smo u proteklom periodu imali učestalo pucanje glavnog cjevovoda, no dosadašnje Vlade se nisu bavile tim problemom niti ga pokušavale riješiti. Mi smo osigurali budžetska sredstva, izdvojili iznos od tri miliona KM i očekujemo da sljedeće godine i taj posao završimo. Uz to tražimo način za finansiranje izgradnje još jednog transportnog cjevovoda, to je cjevovod koji bi u trasi zaobilaznice prenosio 200 litara vode u sekundi na potezu fabrika vode „Plazulje“ prema Potočarima za koji već imamo projektnu dokumentaciju.
Nadalje, započeli smo uređenje grada pri čemu smo pristupili drukčijem uređenju saobraćaja u samom gradu – izgradnji kružnog toka što se pokazalo kao najsigurniji i najbrži način za protok saobraćaja. Tu se nalazi još jako puno infrastrukture koja se radi, u smislu izgradnje mostova, ulica, lokalnih i nekategorisanih puteva. Naročito je puno posla u toku kada se tiče otklanjanja posljedica od poplava gdje smo investirali oko devet miliona KM za čišćenje lateralnih kanala, izgradnje portifikacijskih objekata na nasipu, na rijeci Savi, u prvom redu za izgradnju srušene gravitacijske ustave u Vučilovcu, saniranje crpne stanice, uređenje korita rijeka Tinje, Lomnice, Zovičice, Rašljanske rijeke, Brke, Lukavačke rijeke, kao i rješavanje ili otklanjanje izvjesnih arhitektonskih barijera koje su ranije građene na potezima infrastrukture, a koje su u poplavama činile štetu.
Isto tako se dosta energije i sredstava usmjerilo na otklanjanje i uređenje klizišta kojih se u ovim proteklim godinama pojavilo u ekstremno velikom broju i kao posljedicu toga imamo i značajan broj kuća koje su porušene. Tako da je angažman jako intenzivan i sa postojećim kapacitetima se čini maksimalno da se obnovi i pokrene izgradnja infrastrukture, a opet sve s ciljem da se zaposle lokalne firme i lokalno stanovništvo.
Je li implementirana ideja Memoranduma o zajedničkoj saradnji na unapređenju poslovnog ambijenta Distrikta; kakvo je stanje u privredi, hoće li se problem nezaposlenosti smanjiti kroz postojeći program aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja?
Brčko je već dugo godina imalo problem neadekvatne komunikacije na relaciji privrednici, izvršna i zakonodavna vlast. Da bismo to razriješili prije više od godinu dana potpisali smo Memorandum o zajedničkom djelovanju između izvršne i zakonodavne vlasti, Sindikata, Privredne komore i Udruženja poslodavaca. Cilj je identifikovanje i lociranje problema koji koče i usporavaju djelovanje privrednog sektora i da zajedničkim pristupom otklanjamo sve barijere kako bismo ubrzali privredni razvoj.
Naša nastojanja su da sredstva koja plasiramo u privredu budu u pravoj mjeri implementirana i da daju adekvatan učinak. Većinu ovih rješenja smo naslijedili iz prošlosti i sad radimo intenzivno na analizi učinaka tih finansijskih podrški, a s ciljem smanjenja broja nezaposlenih osoba koje se nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Svakako da smo očekivali veći uspjeh no iz objektivnih razloga i nepogoda u vidu poplava koje su trajale dosta dugo, taj je zamajac intenzivne komunikacije u otklanjanju izvjesnih nedorečenosti na neki način posustao, ali smo taj posao obnovili i intenzivno se pristupa daljnjem radu na osmišljavanju novih koncepata podrške u privredi i poljoprivredi.
Kulturnih i sportskih dešavanja u Brčkom ne nedostaje. Neke manifestacije su se ustalile, treba li u toj oblasti šta mijenjati? U susret proljeću, Savski cvijet, Susreti pozorišta… Brčko je bilo i domaćin Sajma privrede. Kakvi su planovi za razvoj turizma u Brčko distriktu BiH s obzirom na potencijal koji ima?
Što se tiče razvoja turističke djelatnosti na prostoru Brčko distrikta BiH, mi smo administrativno uređeni tako da postoji Služba za turizam i naš plan je da se razradi upravljački mehanizam u ovoj oblasti, da se turistička ponuda objedini i kao jedinstvena nudi potencijalnim turistima kojih i ovog trenutka ima na prostoru Brčko distrikta BiH.
Brčko je multietnički, multikulturalan i multikonfesionalan grad, tako da se na njegovom prostoru uistinu može vidjeti prožimanje arhitekture iz pseudomaurskog do arhitekture koja je moderna sada. Puno je kulturno-sportskih događaja koje podstiče i sufinansira i sama Vlada Brčko distrikta BiH. Pored manifestacija U susret proljeću, Savski cvijet, Susreti pozorišta, svakako da treba naznačiti Vidovdansku trku i Božićni rukometni turnir, Bajramski turnir i razne druge događaje koji su možda u manjem obimu prisutni na području Brčko distrikta BiH ali su od izuzetnog značaja naročito za omladinu.
Kako biste ocijenili funkcionisanje Distrikta nakon zatvaranja Ureda OHR-a?
Brčko je dugo godina bilo pod stalnim patronatom OHR-a jer je ovdje u kontinuitetu boravio supervizor za Brčko i njegovo osoblje. Ranijih godina je zbog toga bilo puno lakše raditi jer su najkrupniji problemi rješavani u OHR-u ili uz njihovu pomoć. Nakon zatvaranja ureda mi smo preuzeli odgovornost da se lokalne političke stranke dogovaraju oko načina izgleda administracije i svojih prioriteta koje treba rješavati. Neki od nas su taj izazov shvatili krajnje ozbiljno, ali još uvijek ima i onih koji smatraju da mi ne možemo funkcionisati bez OHR-a i kao posljedicu toga do izvjesne mjere i provociraju određene događaje kako bi se pokazalo da Brčko distrikt BiH nije sposoban za samostalno funkcionisanje, odnosno da ljudi u Brčko distriktu BiH nisu sposobni da se dogovaraju.
Ipak sam duboko uvjeren da mi možemo i dogovaramo se oko krupnih pitanja koja rješavamo nekad teže nekad lakše i vjerujem da ćemo uspjeti razriješiti pitanja koja su iz tog doba ostala neriješena. OHR-a je dovoljno dugo bio prisutan i pomogao u uspostavljanju Brčko distrikta BiH, i samostalnih institucija, ali je sada uistinu odgovornost na nama. Smatram da smo u protekle dvije i po godine pokazali da možemo samostalno funkcionisati.
Kakva je saradnja sa susjedima, pored ostalih i Republikom Hrvatskom, budući da je odskora članica EU i da nam je samim tim EU odmah preko granice?
Brčko distrikt BiH je veoma zanimljiv za ostatak BiH, ali i za susjedne države. Nerijetke su posjete ambasadora različitih država koji dolaze u Brčko i raspituju se o načinu organizovanja rada i funkcionisanja. To su cijelu prošlu i ovu godinu okarakterisale posjete najviših zvaničnika iz susjedne Republike Hrvatske. U julu 2013. godine imali smo posjetu predsjednika Republike Hrvatske gospodina Ive Josipovića, a ove godine predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke. To je znak da i susjedi s pažnjom i interesom gledaju na BiH i žele nam pomoći u smislu ekonomskog i privrednog razvoja.
Naročito je tu prisutna zainteresovanost za prekograničnu saradnju i zajedničko djelovanje sa projektima prema EU fondovima. Moram istaknuti da smo u vrijeme poplava imali izvrsnu saradnju sa svim dijelovima BiH kao i sa spasilačkim ekipama koje su došle iz drugih država poput Makedonije, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Turske, Austrije. Pružena je nesebična podrška ali smo i mi dali jedan skromni doprinos prihvativši preko hiljadu osoba iz RH odnosno iz Gunje u prvim danima tokom poplava.
S obzirom na poziciju Brčko distrikta BiH ostvarili smo dobru saradnju i sa entitetskim vladama sa Vladom RS i Vijećem ministara BiH, isto tako i sa susjednim općinama i kantonima.
Osvrt na trenutnu političku situaciju u Brčko distriktu BiH?
U ovom trenutku Vlada Brčko distrikta BiH se nalazi pred kraj druge godine mandata. Prije tačno dvije godine izabran sam za gradonačelnika i do sada smo uspješno rješavali sve svoje obaveze i programske ciljeve.
Prije dva mjeseca su nastupile izvjesne poteškoće u smislu kapaciteta Skupštine Brčko distrikta BiH za donošenje zakonskih rješenja i nekih drugih akata. Međutim, duboko sam uvjeren da ćemo u narednih sedmicu-dvije doći do kvalitetnih rješenja koja će omogućiti da Skupštinska većina u Brčko distriktu BiH funkcioniše u skladu s demokratskim procedurama. Što se tiče izvršne vlasti, mi funkcionišemo u punom kapacitetu i nemamo tu nikakvih prepreka.
Mislite li da je postignuta veća transparentnost u radu Vlade otkako ste dolaskom na funkciju gradonačelnika ostvarili i drukčiji pristup s novinarima? Kako to komentirate?
Vrlo je važno da javnost bude upoznata sa svime što radimo kao i načinom na koji to radimo. Novinari koji to žele mogu biti prisutni na sjednicama Vlade i iz prve ruke saznati za odluke koje donosimo što im je zasigurno pomoglo da na potpuniji i iscrpan način dođu do informacija kako bi svoju vijest lakše plasirali slušateljstvu.
Također smo ponovno otvorili press clipping, a sve što radimo objavljujemo na portalu, otvorili smo facebook stranicu kao vid interakcije sa građanima. Pored toga, Gradska vijećnica je kao najvrjedniji kulturno-historijski objekat otvorena za građane koji je žele posjetiti. Neke od usluga koje nudimo se ne konzumiraju u očekivanoj mjeri, ali im je pružena mogućnost da nešto vide, urade ili provjere, a na njima je da to uistinu hoće ili žele.
Zadovoljan sam saradnjom sa novinarima i načinom na koji oni prate i prenose rad izvršne vlasti.
Kakva je strategija borbe protiv korupcije – je li Vlada Brčko distrikta BiH preduzela sve potrebne korake da korupcija bude sistemski riješena?
Mi smo u ovom trenutku u pripremi da preduzmemo sve korake kako bismo bili u mogućnosti uhvatiti se ukoštac sa korupcijom. Skupština je oformila svoju komisiju, dok smo na nivou izvršne vlasti tu aktivnost dodijelili glavnom koordinatoru Vlade da bude odgovoran za donošenje ključnih akata i da prati implementiranje programa borbe protiv korupcije. Naša je namjera da se na nivou Distrikta osnuje jedno posebno tijelo koje bi se isključivo bavilo preventivnim djelovanjem, sakupljalo informacije, obrađivalo i prosljeđivalo nadležnim institucijama. S druge strane je izuzetno važan angažman Policije i Tužilaštva Brčko distrikta BiH u borbi protiv korupcije i tu imamo dobru saradnju.
Nadalje, tu je i civilno društvo bez kojeg je taj program u punom kapacitetu nemoguće osmisliti. Bilo je nekoliko programa koje je civilno društvo organizovalo, a mi smo sudjelovali kao suorganizatori ili sufinansijeri i pomogli ljudima sve s ciljem da se borimo protiv različitih vidova korupcije.
Svako Vladino odjeljenje je zaduženo da izradi akcioni plan i izvještava Vladu o mjerama njegove implementacije. Također, neke dubinske analize u smislu otklanjanja izvjesnih nedorečenosti u samim zakonima su vrlo važan element borbe protiv korupcije.
Šta vidite kao novi zamajac u životu Distrikta?
Ono što je najvažnije za Brčko distrikt BiH je stvoriti uslove da se ljudi zaposle. To je okosnica djelovanja i naše pripreme za dodatni razvoj privrede. Infrastruktura koju pripremamo i koju ćemo početi realizovati u smislu izgradnje početkom predstojeće godine će doprinijeti pojačanom zapošljavanju ljudi. Samim tim se stvaraju bolji uslovi za privrednike koji žele investirati i raditi na području Brčko distrikta BiH.
Želim napomenuti studiju o ekonomskoj opravdanosti izgradnje privredne zone na potezu Baze McGovern koja bi kada se izgradi mogla zaposliti i stvoriti novih 1.200 radnih mjesta.
Na tom polju smo u punom zamahu. Radimo i pripremamo se. Stoga sam uvjeren da ćemo i taj posao dobro napraviti. Isto je važno razvijati suživot, toleranciju, međusobno razumijevanje svih nas jednih prema drugima bilo na nacionalnom ili političkom nivou. Na takav način stvaramo uslove za adekvatan i kvalitetan dogovor jer samo tako možemo očekivati da ćemo u Brčkom napraviti važan i značajan iskorak koristeći pogodnost geografske pozicije Distrikta i naše povezanosti. Imamo super predispozicije za privredni razvoj i da ostanemo broj jedan na prostoru BiH kao što smo i do sada bili.
Izvor:Vlada Brčko distrikta BiH
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.