Evropska federacija biciklista (ECF) nedavno je zvanično predložila najnoviju rutu EuroVelo mreži cikloturističkih pravaca. Radi se o Savskoj ruti, dugoj 1.136 kilometara, koja će povezati Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Ukoliko se ispune svi propisani kriteriji, očekuje se da bude formalno integrisana u mrežu do 2029. godine, čime će postati 19. EuroVelo ruta i prva takva na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ova ruta bila bi značajna i za Distrikt jer je njome i obuhvaćen.
Tihomir Dakić, predsjednik Udruženja Centar za životnu sredinu iz Banje Luke, ekološki aktivista i biciklista, pojašnjava da je upravo njihova organizacija nosilac aplikacije za Bosnu i Hercegovinu, dok su partneri iz regije: Ministarstvo za životnu sredinu klimu i energetiku Republike Slovenije, Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske te Dunavski centar za kompetencije iz Srbije.
EuroVelo mreža povezuju čitav kontinent, od Portugala do sjevera Evrope, od Zapada prema Mediteranu i sve do Grčke i Turske. Iako je prvenstveno usmjerena na turiste, takve rute koristi i lokalno stanovništvo.
„Kada je u pitanju prijedlog savske biciklističke rute, davno je to krenulo, 2011. godine. Htjeli smo, po ugledu na EuroVelo 6, dunavsku rutu, da iskoristimo Savu od njenog izvora pa do ušća”, prisjeća se Dakić, dodajući da su u trogodišnjem periodu organizovali tzv. Demo ture kako bi se uvjerili da se radi adekvatnoj ruti.
„Savska ruta polazi od izvora rijeke Save i prati njen tok sve do ušća u Beogradu. Mislim da bi posebno ljudima koji žive u nizinama ili u mirnijem dijelu rijeke Save bilo jako interesantno da proputuju rijekom od njenog izvora do ušća kako bi vidjeli kako se ona rađa na zelenkastim izvorima Save Dolinke ili na Bohinju, kako se te rijeke spajaju i poigravaju prolazeći kroz visoka gorja Slovenije. Zatim se lagano umiruje i širi kroz predjele u Hrvatskoj, zaobilazi Zagreb, ulazi sve mirnije u savski dio tekući dalje prema istoku. Ruta u Bosni i Hercegovini je dugačka 306 km i iz Hrvatske prelazi u Donjoj Gradini, te prolazi kroz Gradišku, Srbac, Brod, Šamac, Orašje, Brčko i Bijeljinu te prelazi na graničnom prelazu „Pavlovića Most“ u Srbiju idući prema Sremskoj Mitrovici“, pojašnjava Dakić.
On naglašava da ova ruta predstavlja jednu od lakših ruta i zato je veliki potencijal, kako za porodična putovanja, tako i za putovanja svih onih koji možda fizički ne bi mogli da voze po zahtjevnijim terenima.
U razgovorima o uspostavljanju rute već su učestvovale brojne lokalne samouprave, uključujući i Brčko distrikt. Prema Dakićevim riječima, važno je uskladiti lokalne prostorne i infrastrukturne planove s realnim zahtjevima cikloturista.
„Ruta se ne mogu definisati s računara. Ona se mora proći i autom i biciklom nekoliko puta kako bi se zaista doživjela“, kaže, dodajući da mu je svakako bilo zadovoljstvo vidjeti da se u Distriktu izrađuju planovi koji uključuju i biciklističke staze.
Poseban izazov za BiH predstavlja proces deminiranja.
„Mi smo jedina zemlja koja još uvijek ima popriličan broj minski sumnjivih zona, ali sama ruta i pojas uz nju su bezbjedni”, naglašava on.
Predsjednik Udruženja Centar za životnu sredinu Tihomir Dakić ističe da ulaganje u cikloturizam donosi značajan povrat.
„Na svaki euro uložen u cikloturizam dobijaju se sigurno dva”, kaže on, dodajući da Savska ruta, može pomoći i u jačanju lokalnih zajednica u Posavini i Brčkom.
„Posavina i Brčko imaju poseban šmek kada je u pitanju cikloturizam. Često stranci kažu ‘beautiful’[prelijepo], a mi se iznenadimo jer nismo svjesni šta je ljudima lijepo: priroda, ljudi, mirnoća prostora. Zbog sporijeg tempa putovanja, cikloturisti više vremena i novca ostavljaju u lokalnim sredinama: u pet dana od Donje Gradine do Bijeljine noćite najmanje četiri puta i konzumirate hranu u restoranima desetak puta. To znači konstantan kontakt s ugostiteljima, hotelijerima i stanovnicima“, ističe.
Kada su u pitanju stanovnici Distrikta, Dakić kaže da bi možda interesantno da stanovništvo vidi odakle je nastala ta rijeka koja čini naš život na neki način. Dakić vjeruje da će ruta otvoriti prostor i za razvoj novih turističkih priča, a najavljuje i plan za buduće državne biciklističke rute, među kojima će jedna — sjever–jug — počinjati upravo u Brčkom.
Na kraju, naglašava da cikloturizam nije samo sportski biciklizam već da se radi o jednoj mirnoj rekreativnoj i turističkoj aktivnosti koja za cilj ima da nas poveže uz što manji ekološki otisak, ali i lični trošak.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.