U Gradskoj galeriji, uoči zvaničnog početka 36. pozorišnih susreta upriličena je kazališno-pozorišno dokumentarna izložba posvećena Svetozaru Ćoroviću, Ivi Vojnoviću i glumcima Ademu Ćejvanu i Rudi Alvađu literarnim i glumačkim velikanima južnoslovenskog prostora, kao i Josipu Lešiću teatrologu i pozorišnom i filmskom režiseru. Ustvari radi se o pet izložbi koje su postavljene na jedno mjesto čiji su autori Srđan Vukadinović i Jakov Amidžić.
Otvarajuči izložbu, Srđan Vukadinović je naglasio da se već dugi niz godina uz Pozorišne susrete u Brčkom upriličuju sjećanja na velikane pisane riječi i glumišta koji su dali veliki doprinos teatru. Zašto je ove godine izbor pao na ovu petoricu velikana, Vukadinović je pojasnio da su povodi za izložbe godišnjice ovih autora: vijek je od odlaska Svetozara Ćorovića, devedeset godina od odlaska Ive Vojnovića, devedeset godina od rođenja Lešića i Alvađa i 30 godina od smrti Adema Ćejvana.
-Imamo dva pisca Svetozara Ćorovića i Ivu Vojnoviča, dva glumca Ademu Ćejvanu i Rudi Alvađu i jednog znalca teorije i prakse,Josipa Lešića, koji je po vokaciji režiser, ali je teoretičar i koji je povezoivao teoriju i praksu, pojasnio je Vukadinović i dodao: Ćorović je iz čuvenog mostarskog trojca zajedno sa Dučićem i Šantićem koji se bavio urbanim životom i pripovijedao o hercegovačkom kraju. Njegovi tekstovi su igrani u svim pozorištima u regionu. Sa druge strane Ivo Vojnović je sentimentalno vezan za svoj Dubrovnik i Split. Josip Lešić je značajan i kao režiser i kao teoretičar i istoričar pozorišta.
Glumac Adem Ćejvan iza sebe ima čitav scenski niz uloga i ostvarenja, prije svega u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, Krajiškom narsdnom pozorištu iz Banja Luke i Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Rudi Alvađ je glumac koji je skrojen po mjeri gledališta. Ovaj puta imamo odličan spoj od dva autora s kraja 19. i početka dvadesetog vijeka, dva glumca koji su dali veliki pečat teatru na ovim prostorima i jednog režisera koji je više bio teoretičar i istoričar teatra na čemu mu moramo biti veoma zahvalni jer spada u malu grupu koja je pored rećije nešto i zapisala i ostavila nam u nasleđe.
Na taj način, kaže Vukadinović nastavljamo da dokumentujemo južnoslovenski kulturni prostror, jer su Susreti u Brčkom južnoslovenski festival, ili kako to kažemo domaće drame – a ovdje je domaće južnoslovensko.
Izložba dokumenata o ovim velikanima koja je postavljena u gradskoj vijećnici će dati snažan pečat ovogodišnjim Susretima, za koje prvi čovjek festivala Jakov Amidzić kaže da će biti sigurno najbolji poslednjih godina i da je selektor Vlado Kerošević odlučio da publici u Brčkom dovede najbolje predstave od kojih će neke po formi biti malo različite od onih prijašnjih godina.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.