Hrišćanski vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru sutra proslavljaju Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru pravoslavne crkve, odnosno Uskrs – Vazam u rimokatoličkom kalendaru, ili samo Uskrs, kako ga imenuju protestantska, anglikanska, luteranska, baptistička ili druge zajednice nastale reformacijom rimokatoličke crkve, nosi epitet najstarijeg i najvećeg ili praznika nad praznicima, jer predstavlja samu suštinu hrišćanstva.
Isus Hristos, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, uskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.
Bez uskrsenja, kao najvećeg događaja vaseljene, kako to navode teolozi, sama Hristova žrtva ne bi imala nikakvog smisla, a hrišćanstvo bi bila samo jedna lijepa priča.
Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život budućega vijeka i osnova za ponovni Hristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu – izvor zla, grijeha i smrti.
To je ujedno i najstariji hrišćanski praznik, koji se praznuje još od prvih vremena hrišćanstva. U crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum.
Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će biti drugi pokretni vjerski praznici.
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se on praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevnice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.
Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Uskrsa primjenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.
Rimokatolička crkva je taj princip napustila 1583. godine, uvela je određene modifikacije u odnosu na princip Nikejskog sabora, a to su prihvatile, tačnije naslijedile, protestantske zajednice.
Uskršnja jaja se šaraju na Veliku subotu. Hristos je razapet na Veliki Petak, i to je najtužniji dan u godini, dan kada sve radnje koje jesu ili koje asociraju na radost, potrebno odgoditi, pa tako i šaranje jaja. Običaj je i da se prave pereci, koji simbolizuju Hristov vijenac.
Izvor: SRNA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.