Okončanje šestogodišnjeg projekta upravljanja postojećim organskim zagađivačima kao i industrijskim otpadom u BiH, te rezime učinjenog u smanjenju ispuštanja postojećih zagađujućih organskih supstanci, bila je tema konferencije održane u Sarajevu.
U cjelokupan POPS projekat bili su uključeni i predstavnici vlasti kao i nevladinog sektora s područja Distrikta. Uz stalno zagovaranje, kao i stvaranje zakonodavno-tehničkih preduslova za smanjenje rizika po zdravlje ljudi i zdrav okoliš, prevenirajući ispuštanje POPS materija, samo u segmentu čvrstog POPS otpada prikupljeno je više od 50 tona, što je itekako hvale vrijedan rezulat kazala je ime Švedske Vlade, koja je finasijski podržavala projekat, Eva Smedberg šefica Odjeljenja za razvojnu saradnju ambasade u BiH.
„Dijelili smo zajedničku ambiciju da smanjimo POPS rizik, što uključuje rizik po zdravlje ljudi, ali i zdravu okolinu, a činili smo to kroz prevenciju nenamjernih ispuštanja POPS substanci. Nastojali smo napraviti i prelazak sa POPS na ne POPS hemikalije, primjerice u industriji plastike. Načinili smo i značajne iskorake u prikupljanju i uništavanju desetina tona čvrstog POPS otpada, tako da danas s punim uvjerenjem možemo reći da smo postavljene ambicije ostvarili“, istakla je Smedberg.
Projekat uspješnim ocjenjuje i zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BIH Victor Munteanu, a stim stavom se slaže i u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vijeća ministara BiH Azra Lugović Grubić.
„Ono što smatramo uspjehom jeste da smo uspjeli uključiti, odnosno u cijelom projektu iskoordinirati, veliki broj nadležnih institucija sa svih nivoa, te svakako što smo uspjeli napraviti draft odluke o provedbi Štokholmske konvencije“, akcentirala je Grubić.
Predstavnici vlasti Distrikta bili su uključeni u cjelokupan proces, no ispred nadležnog odjeljenja Nada Ljubojević priznaje da se u zakonodavnom djelu se moglo učiniti više.
Nismo u prilici baš da se pohvalimo segmentom zakonskog okvira jer zakoni iz oblasti zaštite životne sredine doneseni su još 2004 godine, a tek poslije 20 godina, odnosno 2024 donijeli smo novi zakon iz oblasti životne sredine. Upotreba pesticida te odlaganje ambalaže sa hemikalijama, kroz postavljanje kontejnera na šest lokacija u Distriktu, te saradnja sa brčanskim poljoprivrednicima bio je zadatak edukatora profesora Selmana Edi Kalopera, koji kaže da je važna naredna faza projekta.
“To se posebno odnosi na osiguravanje transporta sakupljenih štetnih substanci, što treba preuzetii JP “Komunalno Brčko” jer se mora i odvoz obaviti kvalitetan način“, naglasio je Kaloper.
Kad je riječ o privredi i preduzetnicima u BiH, više desetina se uključilo u ovaj projekat, sačinivši i provodeći operativne planove. Zasigurno za primjer može služiti „Colorit“ DOO Banja Luka“.
Zelena hemija predstavlja jedan od vrlo važnih projekata u kojem je naša kompanija učestvovala, naučivši kako da budemo osviješteni po pitanju samog procesa proizvodnje i to bez prevelikih finansijskih ulaganja“, istakla je diplomirani inženjer hemije u kompaniji Irena Havreljuk.
Dostizanje europskih standarda i normativa je zadatak koji je i dalje pred svima, odnosno Bosnom i Hercegovinom u cjelini istakla je ovom prilikom voditeljica projekta Alma Mirvić Kapić.
„Uprkos činjenici da do danas imamo usvojenih dva plana remedijacije i šest usvojenih propisa, nama predstoji još dosta posla da kompleksu Štokholmsku konvenciju provedemo u djelo u našoj zemlji“, istakla je voditeljica cjelokupnog projekta Alma Mirvić Kapić, zakljujčivši da su za rečeno već sad postavljeni dobri temelji za sistemska rješenja.
U svakom slučaju, ova priča će biti nastavljena i u narednom periodu kroz takozvanu zelenu agendu, na nivou cijele BiH.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.