Svjetski dan pismenosti obilježava se 8. rujna, s ciljem podsjećanja na važnost pismenosti i obrazovanja u životu svakog pojedinca i društva. UNESCO je Međunarodni dan pismenosti proglasio 1966. godine, a prvi put obilježen je 1967. godine. Iako se pismenost tradicionalno vezuje uz sposobnost čitanja i pisanja, njezino značenje danas je znatno šire. U vremenu društvenih mreža, digitalizacije, velikog broja informacija i sve veće upotrebe umjetne inteligencije, pismenost podrazumijeva i sposobnost razumijevanja sadržaja, kritičkog razmišljanja, provjeravanja informacija i odgovornog korištenja digitalnih tehnologija.
Prema podacima Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, u BiH je bilo 89.794 nepismenih osoba starijih od deset godina, što je 2,82 posto stanovništva te dobi. Iako su klasična nepismenost i dalje društveni problem, posebno je važno govoriti i o funkcionalnoj i digitalnoj pismenosti, odnosno o tome koliko smo sposobni razumjeti i pravilno koristiti informacije kojima smo svakodnevno izloženi.
Profesorica Hrvatskog jezika i književnosti u Gimnaziji „Vaso Pelagić“ Katarina Marošević ističe kako pismenost nije samo sposobnost čitanja i pisanja, nego temelj za razumijevanje svijeta, izražavanje vlastitog mišljenja i donošenje odluka.
„Posebno je važna i digitalna pismenost, jer se svakodnevno susrećemo s velikim brojem informacija koje je potrebno znati razlikovati i procijeniti. Pismenost nije samo znanje slova i riječi, pismenost znači imati priliku razumjeti, učiti, stvarati i sudjelovati u svijetu oko sebe“, poručuje Marošević.
Na promjene u komunikaciji mladih i važnost razvijanja kritičkog mišljenja ukazuje i nastavnica Bosanskog jezika i književnosti u Petoj osnovnoj školi Brčko Emina Osmić Hajdarević.
„Danas nije dovoljno samo znati pročitati određeni sadržaj, nego je potrebno razumjeti njegovo značenje, kontekst i namjeru autora. To je posebno važno u vremenu umjetne inteligencije, kada je informacije lakše nego ikada pronaći, ali ih nije uvijek lako pravilno procijeniti. Djecu moramo naučiti da pitaju, da sumnjaju, da provjeravaju i da razumiju“, ističe Osmić Hajdarević. Ona je dodala, kao jedan od primjera rada s učenicima, i ispravljanje pravopisnih i gramatičkih pogrešaka u komentarima na društvenim mrežama, kroz koje učenici uče prepoznavati i ispravljati nepravilnosti u pisanom izražavanju.
Nastavnica Srpskog jezika i književnosti u Četvrtoj osnovnoj školi Brčko distrikta Suzana Vujičić podsjeća kako je način na koji se izražavamo važan dio našeg identiteta.
„Mladi danas u svakodnevnoj komunikaciji često koriste skraćenice, žargone, strane riječi i različite izraze koji su postali uobičajeni na društvenim mrežama i u porukama. Takav način komunikacije, nije nužno problem, sve dok znamo razlikovati situacije u kojima je takav govor prihvatljiv od onih u kojima se očekuje standardni jezik. Treba da vodimo računa o tome da se standardna upotreba jezika sačuva, ako ništa, u institucijama, a upotreba žargonizama u svakodnevnom govoru je neizbježna“, kaže Vujičić, naglašavajući i važnost obogaćivanja vlastitog rječnika.
O pismenosti i jeziku govorili su i učenici Gimnazije „Vaso Pelagić“, Sergej Đukić, učenik četvrtog razreda, istaknuo je važnost srpskog jezika kao materinskog jezika i dijela kulturnog identiteta, dok je učenik drugog razreda Hrvoje Marić govorio o promjenama u komunikaciji mladih.
„Skraćenice, emotikoni, engleski izrazi i izostavljanje pravopisnih znakova postali su dio svakodnevnog dopisivanja, prvenstveno zbog brzine i praktičnosti. Ali smatram kako je važno znati kada takav način komunikacije nije primjeren, u školi, službenim porukama i ozbiljnim situacijama trebamo paziti na pravopis i pravilno izražavanje“, poručio je Marić.
Učenica drugog razreda Helena Lovrić pismenost vidi kao dio kulture, tradicije i identiteta, a ne samo kao školski predmet. Razvoj tehnologije promijenio je način na koji mladi komuniciraju, ali istodobno ostaje važnost pravilnog pisanja i govorenja materinskog jezika.
Svjetski dan pismenosti tako je prilika da se podsjetimo kako pismenost nije završena učenjem slova, pravopisa i gramatike. Ona se razvija čitanjem, učenjem, razgovorom i sposobnošću da razumijemo svijet koji nas okružuje. Zato ulaganje u pismenost istodobno znači ulaganje u obrazovanje, samostalnost i sposobnost svakog pojedinca da aktivno sudjeluje u društvu.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.