Naučnici vjeruju da su pronašli “okidač” koji dovodi do izuzetno rijetkih krvnih ugrušaka nakon vakcine Oxford/AstraZeneca.
Tim u Cardiffu i SAD-u otkrio je da ključna komponenta vakcine privlači protein u krvi. Oni misle da ovo pokreće lančanu reakciju, koja uključuje imuni sistem te može kulminirati opasnim ugrušcima, piše BBC.
Zabrinutost zbog rijetkih krvnih ugrušaka oblikovala je način na koji se vakcina koristi širom svijeta, uključujući alternativu koja se nudi mlađima od 40 godina u Velikoj Britaniji.
Također, tim je započeo naučno istraživanje kako bi se otkrilo šta se dešava i da li se to može spriječiti. Timu iz Cardiffa dato je hitno državno finansiranje da pronađe odgovore.
AstraZenecini naučnici također su se pridružili istraživačkom projektu nakon što su objavljeni raniji rezultati tima.
Postojala su dva početna traga za istraživače koji su istraživali rijetke krvne ugruške (Foto: Screenshot)
Glasnogovornica AstraZenece naglasila je da je veća vjerovatnoća da će se ugrušci pojaviti zbog infekcije koronavirusom nego zbog vakcine te da još nije utvrđeno potpuno objašnjenje zašto se pojavljuju.
“Iako istraživanje nije konačno, ono nudi zanimljive uvide i AstraZeneca istražuje načine da iskoristi ove nalaze kao dio naših napora da uklonimo ovu izuzetno rijetku nuspojavu”, dodala je.
Postojala su dva početna traga za istraživače koji su istraživali rijetke krvne ugruške:
- Veći rizik od ugrušaka uočen je samo kod nekih tehnologija vakcine
- Ljudi s ugrušcima imali su neobična antitijela koja su napadala protein u njihovoj krvi nazvan trombocitni faktor četiri;
Sve vakcine koje se koriste u Velikoj Britaniji pokušavaju da isporuče isječak genetskog koda koronavirusa u tijelo kako bi trenirali imuni sistem.
Neki paket kodira unutar sfera masti, dok je onaj AstraZenece koristio adenovirus (virus prehlade od čimpanze) kao svog mikroskopskog prenosnika.
Istraživači su mislili da bi adenovirus mogao biti povezan s rijetkim ugrušcima koji se javljaju kod nekih ljudi. Stoga su koristili tehniku zvanu krio-elektronska mikroskopija, kako bi snimili adenovirus u detaljima na molekularnom nivou.
Njihova studija, objavljena u časopisu Science Advances, otkriva da vanjska površina adenovirusa privlači protein faktora trombocita četiri na sebe poput magneta.
Profesor Alan Parker, jedan od istraživača na Univerzitetu Cardiff, rekao je: “Adenovirus ima izuzetno negativnu površinu, a trombocitni faktor četiri je izuzetno pozitivan i te dvije stvari se prilično dobro uklapaju.”
Istraživači misle da je sljedeća faza “pogrešno postavljen imunitet”, ali to treba potvrditi u daljnjim istraživanjima.
Smatra se da tijelo počinje napadati trombocitni faktor četiri nakon što ga pomiješa sa dijelom stranog adenovirusa za koji je zalijepljen. Tako se u krv oslobađaju antitijela, koja se skupljaju s faktorom trombocita četiri i pokreću stvaranje opasnih krvnih ugrušaka.
Međutim, za to je potreban niz nesretnih događaja, koji bi mogli objasniti zašto su ugrušci tako rijetki.
Ovi ugrušci, poznati kao imunotrombotička trombocitopenija izazvana vakcinom, povezani su sa 73 smrtna slučaja od skoro 50 miliona doza vakcine AstraZeneca datih u Velikoj Britaniji.
“Nikada niste mogli predvidjeti da će se to dogoditi, a šanse su neupitno male, tako da moramo zapamtiti širu sliku o broju života koje je ova vakcina spasila”, rekao je profesor Parker.
Iz AstraZenece smatraju da je vakcina spasila više od milion života širom svijeta i spriječila 50 miliona slučajeva korone.
Droktor Will Lester, konsultant hematolog u Univerzitetskim bolnicama Birmingham NHS Trust, pohvalio je “veoma detaljno” istraživanje rekavši da ono pomaže da se objasni “najvjerovatniji početni korak” u zgrušavanju.
Dodao je da mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora, uključujući i to da li su neki ljudi podložniji od drugih i zašto je tromboza (zgrušavanje) najčešće u venama mozga i jetre, ali to može otkriti vremenom i daljnjim istraživanjem.
Tim iz Cardiffa se nada da se njihova otkrića mogu iskoristiti za poboljšanje vakcina baziranih na adenovirusima u budućnosti, kako bi se smanjio rizik od ovih rijetkih događaja.
Tekst preuzet sa: https://www.klix.ba/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.