Od početka širenja soja omikron u Velikoj Britaniji stanovnici Otoka se, umjesto domaćom vakcinom AstraZeneca, najviše vakcinišu vakcinama Moderna i Pfizer, što je nacionalna sramota, piše The Economist.
“To je najnovija sramota za vakcinu koja je istovremeno nacionalni simbol. Koju je hvalila kraljevska porodica, koju je premijer pronio širom svijeta, koju je napravio najpoznatiji univerzitet u zemlji i najveća kompanija na berzi.
AstraZeneca je kritikovana zbog problema u vezi s prezentacijom podataka, odgođenih isporuka i rijetkih neželjenih nus-pojava”, ističe se.
Napominju da na zaprepaštenje mnogih kompanija nije odnijela veliku pobjedu u odnosima s javnošću.
“Prema nekim mjerama, proizvodi najuspješnije vakcine protiv koronavirusa koje postoje. Prema Airfinityju, kompaniji za podatke, isporučeno je 2,2 milijarde doza, u poređenju s 2 milijarde Pfizera i 0,5 milijardi Moderne. Budući da bogate zemlje sve više daju drugu dozu vakcine, a siromašne uglavnom koriste svoje zalihe za početne doze, a ne za booster dozu, gotovo je sigurno da je vakcina AstraZeneca spasila više života od bilo koje druge vakcine”, piše The Economist.
Doza AstraZenece se prodaje za manje od 4 dolara u poređenju sa 20 dolara koliko košta Pfizer, što je bio svjestan potez Univerziteta u Oksfordu, iz humanitarnih razloga, ali i želje da ne unovče ono za što su znali će neizbježno predstavljati veliku količinu ljudske patnje.
Problem za AstraZenecu predstavljalo je i to što Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) još nije odobrila vakcinu.
“Vakcina, koja koristi adenovirusni vektor, pokazala se manje efikasnom od svojih MRNA rivala u zaustavljanju infekcije, dodatno smanjujući potražnju u bogatom svijetu, i možda je neznatno manje efikasna u prevenciji smrti.
Ubrzo nakon što je postala dostupna pojavili su se dokazi da je u rijetkim slučajevima uzrokovala krvne ugruške (kao i Johnson & Johnsonova vakcina). To je pomoglo da se JCVI, stručno tijelo, uvjeri da preporuči korištenje drugih vakcina za booster dozu. Menelas Pangalos, direktor istraživanja AstraZenece, kaže da se kompanija nada da će prilagoditi vakcinu kako bi se izbjegao problem”, navodi se.
Međutim, on je za The Economist kazao da postoji “malo ili nimalo” dokaza o ugrušcima izvan Zapada, dodajući da uzrok može biti genetika ili pretjerano prijavljivanje.
“Zaista, AstraZeneca vakcina se sve više koristi na drugim mjestima. Od kada je proizvodnja porasla u septembru, zemlje s najviše doza su Indija (koja je zabranila izvoz tamo napravljenih vakcina), Brazil i Meksiko. Covax, koji distribuira doze siromašnim zemljama, je još jedan korisnik.
‘Vakcina počinje da se koristi u Maleziji, Nepalu, Vijetnamu i Tajlandu, a u ovim zemljama ima mnogo ljudi’, primjećuje John Bell, univerzitetski profesor medicine”, ističe se.
Izvor: www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.