Tri miliona ljudi napustila su zapadni Balkan od 2008. do 2018. godine i oni su se naselili u zemljama EU, a više od 70 odsto preostalog stanovništva željelo bi da se tamo preseli, objavio je francuski institut IFRI, koji je jedan od najuticajnijih instituta u EU.
Kako su istakli, 54 odsto njih je u zemljama EU zatražilo boravište, 27 odsto ih se tamo preselilo ilegalno, dok ih je 19 odsto dobilo boravak zahvaljujući zahtjevima za azil.
U Francuskoj ih je u istom periodu čak 53 odsto prebivalište dobilo zahvaljujući azilu, 25 odsto ih se preselilo ilegalno, a samo 22 odsto ih je došlo putem apliciranja za boravište.
Kako je upozoreno, projekt Evropske komisije iz juna prošle godine da lansira inicijativu “Partnerstvo u talentu” ovaj problem bi mogao dodatno pogoršati, jer će se, kako je naglašeno, iseljavanje iz zemalja zapadnog Balkana samo pojačati ako se nešto ne preduzme.
“Dok bi ovo partnerstvo moglo pomoći zemljama članicama EU da popune svoje praznine u radnoj snazi jer će omogućiti nove prilike za imigraciju, ono ne ističe nikakve opipljive koristi za zemlje koje će slati svoju radnu snagu. S obzirom na to da u regionu već dolazi do smanjenja broja radne snage, one će se suočiti sa čitavim nizom problema kako bi omogućile političku, ekonomsku i društvenu transformaciju”, upozoreno je.
Institut IFRI je s tim u vezi najavio inicijativu Vladi Francuske da pomogne kružnu migraciju, koja bi omogućila da se ljudi vrate u svoje zemlje kroz programe reintegrisanja u lokalno tržište rada i podršku lokalnom preduzetništvu.
“Da bi plan bio uspješan, važno je usvojiti efikasnu strategiju protiv odliva mozgova. Iskustvo Irske bi moglo poslužiti kao dobar primjer”, naglašeno je.
Upozorili su da same zemlje zapadnog Balkana ne pridaju dovoljno pažnje programima poput rješavanja problema nezaposlenosti ili ekološkim pitanjima, te da bi EU i Francuska u tom smislu mogle da odigraju ključnu ulogu.
Problem nekontrolisanog odlaska ljudi sa zapadnog Balkana u zemlje EU bi, kako ističu, mogao stvoriti dodatne probleme kada su u pitanju bezbjednost i borba protiv terorizma, zaključeno je.
“S obzirom na važnost ove teme, Francuska bi mogla ponuditi jačanje bilateralne podrške izgradnji kapaciteta granične policije kao i dodatnu finansijsku pomoć. Ova pojačana pomoć mogla bi se proširiti na građansko društvo. Francuska bi, na primjer, mogla finansirati poseban program za organizacije građanskog društva koji se bavi pitanjima migracija”, naglašeno je.
Stevo Pašalić, demograf, kaže za “Nezavisne novine” da su ovi francuski podaci poklapaju s njegovim istraživanjima i napominje da je u EU visok životni standard, a treba im naša radna snaga.
“To će praktično desetkovati zapadni Balkan, koji već i bez toga ima brojne probleme. Podsjećam vas da je od 2014. godine BiH napustilo 228.720 ljudi, a od 1991. BiH je manja za 1,3 miliona ljudi. Srbiju godišnje napusti 50.000 ljudi, a vidjeli ste da je Hrvatska od ulaska u EU manja za oko 400.000 ljudi”, naglasio je on.
Podsjetio je na nedavnu izjavu Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, da na zapadnom Balkanu može doći do supstitucije stanovništva, odnosno doseljavanja ljudi iz Azije i Afrike.
Prema njegovim riječima, rješenje nije subvencionisanje povratka ljudi koji vjerovatno i nemaju namjeru da se vrate, već stvaranje programa investiranja dijaspore u svoje matične zemlje, što bi, kako on smatra, moglo uticati na smanjenje migracionih pritisaka.
Izvor: https://www.nezavisne.com/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.