Novu većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH, koje god stranke bile dio nje, dočekat će rasprava o nekim ključnim zakonima o kojim se još uvijek aktuelni parlamentarci nisu izjasnili.
Neki od tih zakona definitivno će podijeliti mišljenja političkih stranaka u najvišem državnom organu zakonodavne vlasti s obzirom na to da je riječ o prijedlozima koji tretiraju teme od posebnog interesovanja za bh. političke subjekte.
Jedan od takvih zakona je Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Naime, osam državnih zastupnika uputilo je 31. oktobra 2017. godine u Parlamentarnu skupštinu BiH Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine. Predloženim rješenjem političarima se ukida mogućnost da oni odlučuju o tome ko je u sukobu interesa.
U maju ove godine ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Evropske unije i OSCE-a pismeno su se obratili Mladenu Bosiću, Borjani Krišto i Šefiku Džaferoviću upozoravajući ih na važnost usvajanja Zakona o sprečavanju sukoba interesa u BiH. Oni su u dopisu naveli kako je sukob interesa “veoma rasprostranjen” u našoj zemlji i da ostavlja direktne negativne posljedice po ljude u BiH.
Novi saziv Parlamentarne skupštine BiH trebao bi se izjasniti i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, a koji je 4. maja 2018. godine u PSBiH uputilo Vijeće ministara BiH.
Riječ je o usklađivanju zakona s Ustavom BiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH prošle godine prihvatio apelaciju Borjane Krišto koju je podnijela u svojstvu predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i proglasio neustavnim tri odredbe člana 78. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji.
Pred državnim parlamentarcima naći će se i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine koji je predložio SDP-ov zastupnik Saša Magazinović.
Ovaj zakon ranije je zbog nepostojanja entitetske većine iz RS-a upućen Kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na usaglašavanje. Suština zakona je da u tehničkom smislu pojasni i na jednom mjestu konačno definiše kako se ispravno postavlja zastava Bosne i Hercegovine, budući da je čest slučaj da se državna zastava ističe na pogrešan način.
U proceduri se još uvijek nalaze dva prijedloga zakona o izmjenama Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine čiji je predlagač trenutni Klub SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Ranije Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma PSBiH nije podržala izmjene ova dva zakona koji regulišu javni radiotelevizijski sistem i servis, a koji su predviđali da se servisi finansiraju iz nadležnih budžetskih institucija.
Zakonodavni postupak nije okončan ni u slučaju Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini čiji je predlagač Klub zastupnika iz Nezavisnog bloka od 15. maja 2018. godine te u slučaju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine čiji je predlagač zastupnica Maja Gasal-Vražalica.
Novi saziv Parlamentarne skupštine BiH dočekat će i Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Riječ je o zakonu koji je upućen u PSBiH 23. aprila 2018. godine prvenstveno s ciljem doprinosa očuvanju cjelokupne finansijske stabilnosti i sagledavanja uloge i značaja Agencije za osiguranje depozita BiH kao neizostavnog dijela finansijskog sektora te radi usklađivanja s odgovarajućim EU direktivama iz oblasti zaštite depozita. Razlog za donošenje ovog zakona jeste i obaveza BiH prema Pismu namjera s MMF-om, kao i korekcije tehničke prirode.
U proceduri je i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Ovim zakonom SIPA dobija novu organizacionu jedinicu – Odjel za borbu protiv terorizma u skladu sa smjernicama i direktivama Evropske unije (EU) u oblasti sigurnosti i efikasnije borbe protiv terorizma.
Trenutni zastupnici u PSBiH najavili su ranije podnošenje amandmana na ovo zakonsko rješenje. Posebno glasni su bili zastupnici DF-a i HDZ-a BiH koji smatraju da je zakon ili nespretno ili loše urađen.
Prema podacima sa zvanične web stranice Parlamentarne skupštine BiH, u proceduri se nalazi i Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u Bosni i Hercegovini koji je Vijeće ministara BiH dostavilo državnom organu zakonodavne vlasti još 28. oktobra 2015. godine.
Zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.
Tako bi za katolike neradni dani bili za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić. Za pravoslavce su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhammeda.
Neradni dani za pripadnike jevrejske vjeroispovijesti su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Pored ovih zakona u proceduri se, prema podacima s web stranice Parlamentarne skupštine BiH, još nalaze: Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti tajnih podataka (od 28. oktobra 2013. godine), Prijedlog zakona o utvrđivanju visine plaće zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine (od 28. februara 2014. godine), Prijedlog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u konvertibilne marke (od 16. septembra 2015. godine), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (od 5. januara 2016. godine), Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (od 9. augusta 2017. godine), Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine (od 30. oktobra 2017. godine), Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine (od 18. januara 2018. godine), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini (od 15. marta 2018. godine), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (od 7. marta 2018. godine) i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (od 5. februara 2018. godine).
Na pokretanje procedure čekaju Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (od 28. augusta 2018. godine), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine (od 9. augusta 2018. godine), Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (od 16. jula 2018. godine), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera (od 12. jula 2018. godine), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu u Bosni i Hercegovini (od 19. februara 2018. godine) i Prijedlog zakona o proglašenju 9. januara Danom sjećanja na žrtve ratnih zločina i genocida koje su počinili organi samoproglašene i nelegalne tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine /Republike Srpske (od 6. januara 2018. godine).
Izvor: www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.