Europske vlade su suučesnici u sistematskom, nezakonitom i često nasilnom odvraćanju tisuća tražitelja azila i njihovom kolektivnom protjerivanju u bijedne i nesigurne izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini, tvrdi Amnesty International u danas objavljenom izvješću.
Izvješće pod nazivom «Gurnuti na rub: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute» opisuje kako europske vlade – koje daju prioritet graničnoj kontroli umjesto pridržavanju međunarodnog prava – ne samo da ignoriraju nasilne napade hrvatske policije, već i financiraju njihove aktivnosti. Pri tome, one potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Europske unije.
„Da bi se razumjeli prioriteti europskih vlada, treba samo slijediti novac. Njihovi financijski doprinosi za humanitarnu pomoć su znatno manji nego sredstva koja obezbjeđuju za sigurnost granica, uključujući opremanje hrvatske granične policije, kao i potporu njihovih plaća,” rekao je Massimo Moratti, direktor za istraživanja u Europskom uredu Amnesty Internationala.
„U međuvremenu, ljudi koji bježe od rata i progona i koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni su na nemilost slabog sustava azila u Bosni i Hercegovini.”
Trenutačno se oko 5.500 žena, muškaraca i djece nalazi u Bihaću i Velikoj Kladuši, dva bosansko-hercegovačka gradića blizu hrvatske granice, gdje žive u nekadašnjim napuštenim tvornicama bez osnovnih uvjeta za život. Bosna i Hercegovina im ne može ponuditi zaštitu, niti adekvatne uvjete za život, a improvizirani su kampovi nehigijenski, u njima nema tople vode, neophodne zdravstvene skrbi, niti dovoljno hrane, navodi se u Izvješću Amnesty Internationala.
Žena iz Afganistana s kojom je Amnesty International razgovarao je rekla: „Nemamo dovoljno hrane za nahraniti cijelu obitelj, osobito djecu. Ona su stalno gladna.”
Birokratske zapreke, neadekvatna pravna pomoć i ograničeni administrativni kapaciteti u Bosni i Hercegovini znače da je malo vjerojatno da će zahtjevi za azil potencijalnih tražitelja azila biti obrađeni tu. Većina će pokušati nastaviti put ka drugim europskim zemljama.
Međutim, taj put nije lagan. Nakon što prvo uđu u Europsku uniju preko Grčke i Bugarske, gdje ih je sustav azila već iznevjerio, ljudi izlaze iz EU-a i nastavljaju put preko Balkana. Da bi stigli do Slovenije ili Italije, gdje počinje schengenski režim slobodnog kretanja, moraju prijeći guste hrvatske šume, brze rijeke i, na nekim mjestima, aktivna minska polja, navodi se dalje u Izvješću.
U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje se 12 ljudi utopilo na zapadnom Balkanu, većina dok su pokušavali prijeći granicu iz Hrvatske u Sloveniju. Desetci su stradali na druge načine. Jedna mlada žena iz Afganistana ispričala je Amnesty Internationalu kako je, vidjevši medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena s kojom je putovala pobacila. „Toliko se uplašila da je rodila mrtvu bebu. Bila je u šestom mjesecu trudnoće.”
Oni koji se usude ovako putovati često se suoče sa odvraćanjem i kolektivnim protjerivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takve mjere su obično propraćene nasiljem i zastrašivanjem, a zahtjevi onih koji traže međunarodnu zaštitu se ne uzimaju u razmatranje.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.