Iako su prosrpski oporbeni zastupnici Demokratskog fronta (DF) uporabom pirotehnike, uništavanjem inventara, uvredama i prijetnjama pokušali prekinuti rad crnogorske Skupštine i odgoditi donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nakon intervencije policije koja je privela 22 osobe, zastupnici vladajuće većine su u 2.30 ujutro izglasali zakon u onom obliku u kojem je bio predložen.
Incident koji je prethodio kratkotrajnom prekidu rada crnogorske Skupštine i kasnijem izglasavanju zakona za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da je paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u toj zemlji, dogodio se kad su odbačena dva amandmana koje je Skupštini uputila Mitropolija SPC-a.
Vođa oporbenog DF-a Andrija Mandić inzistirao je na prekidu sjednice, kako bi njegovi zastupnici mogli sljedeći dan obrazložiti više od 100 predloženih amandmana.
“Građani očekuju objašnjenje zašto maltretirate poslanike da poslije ponoći glasaju o ovako važnom zakonu. To ne bi radili da imate čiste namjere”, kazao je Mandić koji je tijekom rasprave upozorio zastupnike vladajuće koalicije da može doći do krvoprolića u zemlji i pozvao svoje ratne suborce da budu spremni.
“Pozivam sve moje ratne drugove iz ‘91. i ‘99. da budu spremni. Možete računati na ono najgore”, zaprijetio je Mandić sa svog zastupničkog mjesta, dok su se u crnogorskim gradovima okupljali njegovi istomišljenici te blokirali važne prometnice na sjeveru, jugu i središnjim dijelovima zemlje pa je morala intervenirati policija, prenosi Hina.
Tijekom rasprave koja je počela u 11 sati, demonstranti su se okupili ispred hrama Kristovog uskrsnuća i predvođeni svećenicima SPC-a krenuli prema zgradi parlamenta, ali ih je policija zaustavila na stotinjak metara udaljenosti.
Policijski su službenici uspjeli spriječiti i da incident u Skupštini ne preraste u fizički obračun, tako što su priveli 18 zastupnika Demokratskog fronta i još četiri osobe.
“Imali smo scene koje ne priliče parlamentu. Država je pokazala da može biti strpljiva, odgovorna, ali i odlučna. Ne može se tako ponašati u parlamentu Crne Gore”, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović kad je sjednica nastavljena u 1.30 iza ponoći.
On je bio jedna od glavnih meta zastupnika Demokratskog fronta kojima je izrekao mjeru udaljavanja sa sjednice pa oni neće moći nazočiti sjednicama u sljedećih 15 dana.
Zastupnik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ranko Krivokapić, kojeg su zatupnici DF-a grubo vrijeđali, takvo je ponašanje nazvao “šešeljizacijom” crnogorske Skupštine.
“Ovo sam doživio 1995. kad je to radio Šešelj. I Srbija je to nadišla. Ovaj parlament trebaju činiti slobodni ljudi. Nisu ih ljudi birali da vjeru pretvaraju u mržnju i da budu kopija Šešelja. Zbog kratkih ciljeva uništavaju trajna dostignuća ovog parlamenta i države”, poručio je Krivokapić.
“Svi znamo gdje nas je dovela u regiji i bivšoj državi zloupotreba nacije i vjere i 30 godina kasnije je nedopustivo da se manipulira nacijom i vjerom, značajan dio rasprave je bio u tom smjeru”, poručio je Brajović prije nego što je pozvao preostale zastupnike u Skupštini, uglavnom one iz vladajuće većine, da se izjasne o predloženim amandmanima.
Svi su amandmani odbačeni, a 45 preostalih zastupnika je jednoglasno podržalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u obliku u kojem je predložen.
Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.