Arhiva

Neriješeni imovinski odnosi koče obnovu historijskih građevina

Brčko ima dosta objekata koji se nalaze na privremenoj listi, listi peticije, a jednim velikim dijelom su i proglašeni nacionalnim spomenicima. Po pitanju obnove ovih objekata radi se mnogo, u smislu projektovanja i istraživanja, odnosno u dijelu aktivnosti koje se rade zajedno sa državnom Komisijom za zaštitu spomenika.

ISLAHIJET

Kada je riječ o projektu revitalizacije graditeljske cjeline “Islahijet”, konačno je izvršena eksproprijacija nakon čega bi trebalo uslijediti utvrđivanje javnog interesa jer je dio ove cjeline namjenjen za izgradnju Kamernog teatra.

“Odjeljenje za privredu ima izdvojeno 300.000 maraka za tu namjenu. Sredstva su raspoloživa i trenutno je najvažnije riješiti imovinske odnose kako bi pribavili građevinsku dozvolu i prstupili realizaciji. To je objekat kojem će biti data nova funkcija, nova vrijednost, prilagođena savremenim uslovima i potrebama jednog grada i društva”, istakla je Vesna Šadić, stručni referent za održavanje javnih objekta pri Kancelariji za upravljanje javnom imovinom brčanske Vlade.

Ona je kazala da ova cjelina obuhvata “Islahijetov dom” i prateće objekte, a u okviru projekta je predviđena i izgradnja novog objekta, replike starog koji je porušen.

Istorijat

Islahijjet je graditeljska cjelina iz austrougarskog perioda koja je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. 

Nacionalni spomenik čine: objekat “Islahijjetov dom”, četiri stambeno-poslovna objekta sa magazama, objekti u nizu prekoputa “Islahijjetovog doma” (dva poslovna objekta sa mjestom i ostacima i parcele koje sa njima graniče).

Uspostavom austrougarske vlasti, Brčko se modernije razvija u pogledu urbanističko-arhitektonskih rješenja izgradnje grada. Nastaju novi oblici „čaršije“ – cjeline gdje sada spajaju stanovanje i zanatsko-trgovačke funkcije zastupljene u jednom objektu, tako da se u prizemlju javlja javna funkcija dok je stanovanje smješteno na spratovima. Jedna takva cjelina je naselja Kolobara, sa privatnim, stambeno-poslovnim objektima građenim u različitim godinama. Izgradio ih je trgovac Mehmedaga Kantardžić. U to vrijeme, 1907. godine, u Brčkom osnovano je i muslimansko prosvjetno i potporno društvo «Islahijjet»

Godine 1922. za potrebe društva, kupljena je i adaptirana zgrada koja je sagrađena 1912. godine i na taj način postala “Islahijjetov dom” sa prostorijama za čitanje novina, bibliotekom, priređivanjem konverzacionih večeri i javnih predavanja. Zgrada je proširena 1935 društvenom salom sa pozorišnom binom koja je mogla da primi preko 400 gostiju.

PRVA POŠTA

Objekat “Prve Pošte” je, kako je dodala Šadić, u fazi pribavljanja pozitivnog mišljenja stručne komisije iz Sarajeva.

“Malo smo probili rokove sa projektovanjem ali idemo naprijed. Još uvijek smo u fazi projektovanja”, naglasila je Šadić.

Istorijat

Istorijska građevina – “Prva pošta” u Brčkom proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 

Uspostava austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini predstavljala je za Brčko šansu za njegov intenzivniji razvitak. U to vrijeme nastaju novi oblici „čaršije“ – cjeline gdje se sada spajaju stanovanje i zanatsko-trgovačke funkcije.

Kao primjer novog načina gradnje objekata i urbanističkog koncepta u srcu starog grada je trgovačko-zanatsko jezgro Kolobara – graditeljska cjelina u čijem sastavu se nalaze javni, poslovni i privatni, stambeno-poslovni objekti. U sastavu Kolobare se nalazi i objekat “Prve pošte”. Tačan datum gradnje objekta “Pošte” nije utvrđen, iako je poznato da je u oktobru 1878. godine, s neograničenom dnevnom i noćnom službom, u Brčkom bila otvorena telegrafska stanica. Do sada nije utvrđeno da li je u pitanju ovaj objekat ili neki drugi. U Brčkom je u septembru 1869. uveden telegraf, pa je tako ovaj grad bio povezan modernim putem sa Sarajevom. Godinu dana kasnije, 2. aprila 1870. godine, Brčko je dobilo i svoju poštu. Uključivanjem Brčkog u poštansko-telegrafski saobraćaj, pojačani su zahtjevi Brčaka da se ovim putem modernog saobraćaja povežu i sa poštama i telegrafima izvan BiH. Ovi zahtjevi su naročito dolazili od brčanskog trgovačkog staleža. Brčko je, naime,1870. godine imalo preko 3.000 stanovnika, što je za ono vrijeme bila solidna gradska naseobina. Ovo saznajemo iz zapisnika Vilajetskog vijeća, kada su 1870. godine delegati iz Zvorničkog sandžaka tražili da se Brčko, kao trgovačko mjesto, poveže poštom i telegrafom i sa Rajevim Selom u Slavoniji, što znači da se uklopi u telegrafsko-telefonski sistem Austro-Ugarske monarhije. Svoje argumente delegati Zvorničkog sandžaka u Vilajetskom vijeću u Sarajevu obrazlagali su time, što su iznijeli podatke da Brčko kao trgovačko središte godišnje u Austriju otprema preko 150 brzojava. Za brzojav od 20 riječi, tvrdili su oni, plaća se 20 groša, a uz to se i gubi dosta vremena dok se iz Brčkog dođe u poštu u Rajevo Selo. Ovi podaci upućuju na pretpostavku da su brčanski trgovci u tim godinama već dobro razvijali trgovinu sa susjednom Austrijom, a preko nje i sa drugim evropskim zemljama.

TURSKI KONZULAT

A za Turski konzulat ili Krsmanovića zadužbinu, projektna dokumentacija je obezbijeđena, međutim, Šadić je istakla da i tu postoji problem oko imovinskih odnosa.

“Taj objekat je sastavni dio ambijentalne cjeline Spska Varoš za koju je urađen urbanistički projekat. Tako da mislim da će uz projekat Krsmanovića zadužinu ostali objekti u susjedstvu u toj ulici biti obuhvaćeni. A ako ništa, imaćemo motiv da radimo i dalje”, kazala je Šadić.

Istorijat

Krsmanovića kuća

Porodica Krsmanović je izgradila 1865. godine veliku i lijepu kuću zvanu Dvorana. Dolaskom Austro – Ugarske u ovoj kući je od 1878. pa do 1918. godine bio Konzulat Turske, zatim đački konvikt pa ženska stručna škola. 

Ambijentalna cjelina Srpska Varoš nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika.

Prema riječima Vesne Šadić, obnovom historijskih objekata ništa se ne dobija ako oni i dalje budu samo spomenici.

“Trebalo bi prije svega napraviti plan revitalizacije, odnosno ti objekti će jedino biti održavani ako se koriste. Primjer za to je Vijećnica, koja se stalno koristi i održava i njen životni vijek je samim korištenjem sigurno produžen”, naglasila je Šadić.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Čitajte takođe
Close
Back to top button