Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u Brčko distriktu s krajem 2017. godine iznosila je oko 850 maraka. Za dvadesetak maraka je veća nego u Republici Srpskoj a isto toliko manja nego u Federaciji BiH.
Iznos prosječne plaće u cijeloj zemlji u posljednjih desetak godina nije se značajnije povećavao, a cijene i životni troškovi konstantno rastu. Zbog toga je Nezavisni sindikat Federacije BiH nedavno zatražio povećanje zajamčene minimalne plaće u tom entitetu za nekih 200 maraka, sa trenutnih oko 420 na 620 maraka. Brčanski sindikat podržava ovaj zahtjev, izjavio je tajnik Sindikata, Ilija Kalajdžić.
„Ja sam prije nekoliko godina izjavio da je u Brčkom potrošačka korpa dobila statističku korpu. Izbačena je iz statistike i više je nitko ne obrađuje. Jedino je sindikat to činio proteklih godine. Prema dosadašnjim pokazateljima došli smo do saznanja da sindikalna potrošačka korpa premašuje 2.000 maraka. Ukoliko se ne uozbiljimo pa da radnik i dalje prima ispod 1.000 maraka, što je 50 posto potrošačke korpe, on će sve više vrebati da pobjegne sa ovih prostora“, komentira Kalajdžić.
On je stava da se plaće prvo moraju povećati zaposlenima u realnom sektoru, pa tek onda onima u javnoj upravi. Isto je stanje i kada je u pitanju institut minulog rada i drugi benefiti. I tu se moraju prava barem ujednačiti. Mora se radnicima u privredi omogućiti isto što i onima u javnom sektoru.
„Moramo prepoznati razliku između radnika koji su ostali u socijalizmu, a to su oni koji su zaposleni u javnoj upravi i nekim javnim poduzećim, pogotovo u pravosuđu, i onih koji su u predatorskom kapitalizmu. Oni tamo nemaju nikakvih prava i upravo nam ti ljudi odlaze. Znači, sve dok radnik u privredi ne bude imao veću plaću nego ovi u javnom sektoru, mi ćemo ići ka dole, a nema uzlazne linije“, kategoričan je Kalajdžić.
Svaka plaća koja je ispod prosječne za svakog radnika i građanina je život na ivici bijede i siromaštva, i tu se mora pod hitno stanje promjeniti ukoliko želimo barem malo zaustaviti masovni odlazak stanovništva sa ovih prostora, tvrde sindikalci.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.