Arhiva

Zapadni Balkan prepun zaostalog oružja

Na zapadnom Balkanu se u opticaju trenutno nalazi do šest miliona komada malog vatrenog oružja, koje predstavlja rizik ne samo za region, nego i za cijelu Evropu, navodi njemačko Ministarstvo inostranih poslova (MIP) u Berlinu.

Zbog ove opasnosti ističu da su Njemačka i Francuska pokrenule inicijativu sa zemljama regiona da se zajedničkim aktivnostima smanji ovaj bezbjednosni rizik.

Oni upozoravaju da mnogo oružja s crnih tržišta zapadnog Balkana krijumčarskim kanalima nađe put ka ostalim dijelovima Evrope, te upozoravaju da su atentatori iz Pariza, koji su 7. januara 2015. godine napali redakciju “Charlie Hebdo”, kada su ubili 12, a ranili 11 ljudi, koristili oružje sa naših prostora.

“Atentatori su svoje automatsko oružje dobavili ilegalnim kanalima iz balkanskog regiona. Procjena je da se još šest miliona komada ovakvog oružja iz ratnih vremena nalazi u ovom regionu”, naglašeno je na internet stranici njemačkog MIP-a.

Kako kažu u Ministarstvu, prvi sastanak ove vrste održan je u julu 2018, a plan je da se do 2024. usvoji strategija pune kontrole malog vatrenog oružja u regionu. Predviđeno je da se suzbije ilegalna prodaja oružja i municije, kao i da se stave pod kontrolu sva skladišta naoružanja proistekla iz vremena bivše Jugoslavije.

Na konferenciji koja je tim povodom prošlog mjeseca održana u Berlinu, Hajko Mas, ministar spoljnih poslova, rekao je da je ovaj problem jedan od razloga što Berlin podržava prijem zemalja zapadnog Balkana u EU, te da se sve ove mjere sprovode u skladu s evropskim smjernicama.

Sve zemlje regiona usvojile su akcione planove kako bi postigli zacrtane ciljeve do 2024. godine, a trenutno se radi na uvezivanju ministarstava pravde u regionu i jačem krivičnom progonu.

UNDP je u skladu s ovim programom instalirao platformu za praćenje oružanih incidenata u regionu, s interaktivnom mapom na kojoj su zabilježene lokacije i vrijeme. Primjera radi, 6. februara 2019. godine na mapi je zabilježeno sedam oružanih incidenata na cijelom Balkanu, od kojih su tri bila u BiH – dva u Banjaluci i jedan u Sarajevu. Skoro svaki dan su u BiH zabilježeni neki oružani incidenti koji uključuju pucnjave, oružane pljačke, eksplozije, zapljene oružja i slične aktivnosti.

U UNDP-u ističu da je cilj Kancelarije za kontrolu ručnog i lakog naoružanja jugoistočne i istočne Evrope pomoći zemljama regiona da se izbore s ovim problemom. Platforma s interaktivnom mapom, kako kažu, postoji od 2014. godine i obuhvata Albaniju, BiH, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

“Mapa može poslužiti kao informativni alat za intervenisanje s konačnim ciljem da se uspostavi efektivnija kontrola vatrenog naoružanja i smanjenje opasnog uticaja na građane”, naglašeno je.

U Koordinacionom odboru za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja kažu da su tokom 2019. godine realizovane dvije akcije uništavanja lakog naoružanja, te da je uništeno oko 3.600 komada.

“U protekle četiri godine ukupno ih je uništeno oko 20.000, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na period 2013-2016. godina, kada je uništeno ukupno 11.000 komada i dijelova malog i lakog oružja”, kažu oni.

Aleksandar Radić, bezbjednosni ekspert iz Beograda, kaže za “Nezavisne” da je poslije balkanskih ratova ostalo mnogo oružja i da je očekivano da se ono švercuje tamo gdje se na crnom tržištu može dobiti više, što je EU.

“Ipak, ne vidim da se išta novo i dramatično dešava u tom pogledu. Nema indikatora da se radi o velikim poslovima po obimu. U EU su ponekad previše osetljivi i Balkan se uvek prepoznaje kao tradicionalni očekivani izvor problema. Povoda za to ima, ali EU ima svoj svet organizovanog kriminala i, naravno, ilegalne trgovine oružjem koje koriste uglavnom upravo kriminalci”, kaže Radić.

Izvor: Nezavisne

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Čitajte takođe
Close
Back to top button