Postoje dramski tekstovi koji su stari nekoliko stotina godina i koji u određenoj mjeri komuniciraju s ambijentom savremenih društava. Sva društva se sa svojim izvitoperenim stvarnostima mogu slikovito pogledati u zrcalu istine starih i dobrih tekstova. A kada je to tako, i kada se prepoznaju u starim tekstovima savremeno društvo, institucije i pojedinci onda bi dobro bilo da oni izvuku ne samo pouke iz načina kako su to rješavala stara društva, nego i da rešavaju kriminal, korupciju, nepotzizam na gotovo identičan način, shodno vremenu u kojem egzistiraju.
Ali, tu počinju nerješivi problemi koji se dešavaju iz razloga scientističkog prezentizma i nedovoljnog razumijevanja sadržinske situacione strukture. Gotovo da nema ni jednog dramskog teksta iz bilo kojeg perioda, i ma koliko on bio daleko od današnjih vremena, a da isti na nivou sadržinske pojavnosti ne komunicira sa našim dobom. Ali, problem je svijest i unutrašnja struktura ličnosti, uz neminovni prateći društveni, a pogotovo tehničko tehnološki razvoj. Jer, svijest čovjeka u antičkoj Grčkoj ili Rimu nije ni slučajno identična sa strukturama svijesti današnjeg čovjeka. A o unutrašnoj dimenziji bića da se i ne govori. I tu nastaju problemi uz neminovnu zapitanost: Kako je to moglo u staroj Grčkoj, a kod nas ne može? U Grčkoj je moglo, ali kod nas ne može, i neće moći jer se svijet za dvadeset i osam vjekova radikalno promijenio u svojim konstituirajućim strukturama. A naročito se mijenja u poslednjem vijeku intenzitetom i tendencijama koje su nezabilježene u dosadašnjoj povijesti. Zbog toga nije moguće postulate o ponašanju i životu antičkog čovjeka primijeniti na savremenog pojedinca i društvo.
Pozivanje na stare tekstove kao paradigmu rješavanja savremenih problema pokazuje da koliko god se ne razumije i ne uzima u obzir razvoj društva, isto tako se ono posmatra i tretira kao konzervirano i začaureno, ili kao stagnirajuće koje se vraća se starim dobrim vrijednostima. A to ipak nije tako. I dalje to, još, pokazuje da se nova rešenja moraju tražiti u sadejstvu sa nekim novim komunikacionim sredstvima i „novim izvorima znanja“, iako su ona na neki svoj način, sva zapisana u starim dobrim knjigama. Pomenuta kombinatorika je potrebna iz razloga da koliko god se tehnologija razvijala, i koliko god nam se Internet i ono što je na njemu činilo spanosnim u prevazilaženju protivrječnosti, ipak ista neće nikada moći zamijeniti onu vrijednost koja smještena između korica dobrih starih knjiga, ili makar bez „konsultacija“ sa njima.
Takvo djelo je i „Orestija“, koja je napisana 458. godine prije nove ere, od strane velikog antičkog grčkog pisca Eshila, i koja u punom smislu korespondira sa onim što je svakidašnjica na nivou pojavnosti. Pored Eshila mit o Orestiji su obradili i antički pisci Sofoklo i Euripid, ali i autori koji su stvarali u poslednja dva vijeka trećeg milenijuma (Goethe, Hauptmann, Sartr), koji su etička načela iz djela smjestili u svoje vrijeme i izazove društva. Često puta se ljudi u savremenom društvu nađu pred zidom koji ne mogu ni probiti, ni preskočiti. Ali, zato imaju Eshilov komad koji je u temeljima idejnosti svakog konkretnog društva, pa i onog evropskog. Ali, samo u idejnosti!
Govoreći o demokratiji i pravdi na kojima počeva moderna Evropa reditelj predstave „Orestija“ Slobodan Unkovski priču smješta u bosanskohercegovački i južnoslovenski kontekst. Tretirajući tako osnovnu sadržinsku potku reditelj storiju o slobodi i pravdi određuje kao egzistencijalnu dilemu. I to ne dilemu koju treba prepisati i prenijeti iz antike, nego je ukrstiti sa sopstvenim i aktuelnim (ne)vrijednostima etičkog karaktera.
Naglašavajući da razrešenje ove dileme vodi i (ne)uspješnom kreiranju manifestnih politika i novog etičkog sistema Unkovski u svojoj koncepciji na jedan novi način iščitava „Orestiju“. On u predstavi otvara sve teme i probleme koji vode ka uspostavi sistema vrijednosti koji će u svojoj biti imati prije svega etičko počelo. Dinamizam ritma koji ima predstava u gotovo čitavom svom toku je prvi korak u tom smislu koji upravo ukazuje na brzinu i tempo društvenih promjena. U savremeno vrijeme radikalne i revolucionarne promjene po društvo se dešavaju u deceniju ili u pola od toga perioda. Za promjene nekog sličnog dinamičkog karaktera u antici i srednjem vijeku je trebalo, makar, desetak vjekova. To se na nekim mjestima u predstavi i da zaključiti, jer takav majstor rediteljskog posla, kao što je Sloboda Unkovski jako pefektno to zna uraditi sa mjerom i potrebnom nenametljivošću rješenja. Upravo ta rješenja na primjeru Eshilove drame po kojima se ne treba striktno i nekritički vezati za stare tekstove pokazuju jednu neminovnost južnoslovenskog prostora koja je mnogo više od kontura sistema vrijednosti, ali je krucijalna stvar svakog etičkog promišljanja da se ne treba toliko vraćati prošlosti. Ili još dalje, da se ni u kom slučaju ne treba ni pokušati revanširati bilo kome, pogotovo na jednom turbulentnom prostoru zbog nepočinstava i etičkog sunovrata koji je neko nekada učinio. Želja za osvetom, kao i ostrašćenost i revanšizam vode društvo u još veću marginalizaciju i izolacionizam. Predstava „Orestija“ pokazuje koje trebaju ključne tačke da budu u prevazilaženju takvog stanja, a one su nedvojbeno stvar etičkog promicanja koje je mnogo duže i temeljitije od jednostavnog i jednostranog pozivanja na primjenu nekih načela iz davno prošlih vremena.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.