Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, kao najstarija muzejska institucija u našoj zemlji, jedna je od rijetkih ustanova takve vrste koja posjeduje Centar za konzervaciju, posebno kada je riječ o tekstilu. Posljednjih godina, uspješno je obnovljen i depo za tekstil, koji je bio jedan od najugroženijih,a danas služi kao primjer koji bi mnogi muzeji u regiji voljeli imati.
Predmeti od tekstila spadaju među najugroženije eksponate u muzejima,stoga je depo za tekstil jedan od najvažnijih segmenata muzejskog prostora i djelovanja. Depo za tekstil Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, jedan je od najbolje opremljenih i uređenih u regionu, sa inovativnim rješenjima. Stropovi koji su oko 6 metara visoki, često predstavljaju problem kada treba dohvatiti neki od predmeta, a sada su nadograđene i izdignute platforme.Uspjeli su riješiti i vječiti problem nedovoljnog prostora.
AZRA BEČEVIĆ ŠARENKAPA, konzervatorica savjetnica
“Mi smo to uradili u još jednom depou, tako da imamo sada sigurno za 50 posto veću iskoristivost prostora odnosno polica na koje imamo da slažemo predmete, tako da imamo mogućnost još predmeta da nabavljamo, i da se povećavaju naše kolekcije.Ja sam ovdje direktno radila sa ljudima koji su nam davali prijedloge, tako da ono što mi imamo ovdje mnogo muzeja nema”.
To je također jedna od rijetkih muzejskih institucija koja ima školovanog konzervatora za tekstil. Etnografska zbirka sadrži oko 18.000 eksponata, od čega se 10.000 odnosi na tekstil. U izložbenom prostoru muzeja svih Odjeljenja nalazi se tek pet posto eksponata, dok je sve ostalo u depoima.
AZRA BEČEVIĆ ŠARENKAPA, konzervatorica savjetnica
“Ono o čemu ja brinem je 95 posto predmeta koji se nalaze u depoima, tako da je nekako tim više taj moj zadatak, nekako važniji i najvažniji u očuvanju kompletne naše kulturne baštine”.
Konzervatorski laboratorij za tekstil, koji također vodi brigu o predmetima koji su smješteni u depou, opremljen je sa savremenom opremom, i u njemu se sprovodi aktivna konzervacija predmeta savremenim metodama.
ANA MARIĆ, zamjenica direktora
“Stvarno mogu bez ikakve zadrške reći da se konstantno svaki dan radi na tome i da ulažemo velike napore u očuvanju ne samo zbirke, već i prostora tj. depoa u kojem se ona nalazi”.
Obnova depoa svih odjeljenja bila je dio velikog projekta koji je prije nekoliko godina finansirala švicarska fondacija Alif, a koji je uključivao građevinske radove, te nabavku specijaliziranih ormara za pohranu različite vrste materijala.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.