Istraživači sa Tehničkog univerziteta (TU Wien) u Beču razvili su sa tehnološkom kompanijom Cerabyte najmanji QR kod ikada proizveden, koji je uspješno očitan i zvanično upisan u Guinnessovu knjigu rekorda.
Novi rekorder ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija, a zanimljivo je da je čak 37 posto manji od prethodnog svjetskog rekordera. Rekord je potvrđen uz prisustvo svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Univerzitet u Beču. Posebnu ulogu u projektu odigrao je i USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Wien, gdje je obavljeno očitavanje koda.
Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Wien objasnio je da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, pa čak je moguće manipulisati i pojedinačnim atomima.
Kaže da problem nastaje kada strukture treba učiniti stabilnim i dugoročno čitljivim. Atomi se s vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju, te je „austrijski tim razvio je izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod“.
Ključ uspjeha leži u materijalu. Naučnici su koristili tanke keramičke filmove, kakvi se inače primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uslove.
QR kod je ugraviran fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike, a svaka “tačka” koda ima samo 49 nanometara, deset puta manje od talasne dužine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.
U vremenu kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalne pohrane.
Potencijal je impresivan: na površini A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati stoljećima, pa čak i milenijima.
Istraživači planiraju testirati nove materijale, povećati brzinu upisa i omogućiti industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sistema, čime bi dugoročno pohranjivanje podataka postalo praktično i ekološki prihvatljivo, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.