Svjetski dan voda 2021. obilježava se 22. ožujka pod motom „Vrednovanje vode“, priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Cilj ove ideje je da se generira globalni, javni razgovor na društvenim mrežama o tome kako ljudi cijene vodu za sve potrebe. Cilj je stvoriti sveobuhvatnije razumijevanje kako različiti ljudi cijene vodu u različitim kontekstima kako bismo mogli zaštititi ovaj dragocjeni resurs za svakoga, kažu u INZ-u.
Centralni narativ kampanje osmišljen je kako bi ohrabrio ljude da daju svoje priče, misli i iskustva o vrijednosti vode: „Voda različitim ljudima znači različite stvari. Ovaj razgovor govori o tome šta voda znači za vas. Kako je voda važna za vaš dom i obiteljski život, za život, kulturne prakse, dobrobit i lokalno okruženje?
U domaćinstvima, školama i na radnim mjestima voda može značiti zdravlje, higijenu, dostojanstvo i produktivnost. Na kulturnim, vjerskim i duhovnim mjestima voda može značiti vezu sa stvaranjem, zajednicom i sobom. U prirodnim prostorima voda može značiti mir, sklad i očuvanje.
Danas je voda pod ekstremnom prijetnjom sve većeg broja stanovništva, sve većih zahtjeva poljoprivrede i industrije i pogoršanja utjecaja klimatskih promjena. Snimanjem – i slavljenjem – svih različitih načina na koje voda koristi našem životu, možemo pravilno vrednovati vodu i učinkovito je čuvati za sve.
Ciljevi UN-a za održivi razvoj
Ekonomski razvoj i rastuća globalna populacija znače da su poljoprivreda i industrija sve žedniji, a proizvodnja energije intenzivno raste kako bi zadovoljila potražnju. Klimatske promjene čine vodu nestabilnijom i doprinose zagađenju. Kako društva uravnotežuju potrebe za vodnim resursima, interesi mnogih ljudi se ne uzimaju u obzir.
Način na koji vrednujemo vodu određuje način upravljanja i dijeljenja vode. Vrijednost vode je mnogo veća od cijene – voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša domaćinstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša. Ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, riskiramo loše upravljati ovim konačnim, nezamjenjivim resursom.
Jedan od ciljeva UN-a za održiv razvoj je osigurati vodu i kanalizaciju za sve. Bez sveobuhvatnog razumijevanja prave, višedimenzionalne vrijednosti vode, nećemo moći zaštititi ovaj kritični resurs u korist svih. Pet različitih perspektiva vrednovanja vode predstavlja vrednovanje izvora vode, procjenu vrijednosti vodne infrastrukture, vrednovanje usluga vode, vrednovanje vode kao resursa za proizvodnju i druge aktivnosti, te vrednovanje socio-kulturnih aspekata vode, kažu stručnjaci INZ-a.
Svu vodu generiraju ekosistemi. I sva voda koju crpimo za ljudsku upotrebu na kraju se vraća u okoliš, zajedno sa svim zagađivačima koje smo dodali. Kružni tok vode je naša najvažnija ‘usluga ekosistema’. Veća vrijednost mora se dati zaštiti okoliša kako bi se osiguralo kvalitetno opskrbljivanje vodom i izgradila otpornost na udare poput poplave i suše.
Vodna infrastruktura skladišti i premješta vodu tamo gdje je najpotrebnija te pomaže u čišćenju i vraćanju vode u prirodu nakon ljudske upotrebe. Tamo gdje je ova infrastruktura neadekvatna, ugrožava se socio-ekonomski razvoj i ugrožavaju ekosustavi. Tipične procjene vodne infrastrukture obično podcjenjuju ili ne uključuju troškove, posebno socijalne i ekološke troškove. U mnogim zemljama podmiruju se samo dio ili svi operativni troškovi, a kapitalne investicije pokrivaju se javnim sredstvima.
Uloga vode u domaćinstvima, školama, radnim mjestima i zdravstvenim ustanovama je presudna. Nadalje, usluge WASH – voda, sanitacija i higijena – također dodaju vrijednost u vidu zaštite zdravlja, posebno u kontekstu pandemije COVID-19. WASH usluge se često subvencioniraju, čak i u zemljama sa visokim dohotkom. Međutim, neciljane subvencije koriste i ljudima koji imaju postojeće priključke za vodu, umjesto da poboljšaju situaciju za siromašne i siromašne zajednice.
Vrednovanje vode kao resursa za proizvodnju i društveno-ekonomske aktivnosti – hrana i poljoprivreda, energetika i industrija, poslovanje i zapošljavanje.
Poljoprivreda ima najveću potražnju za svjetskim slatkovodnim resursima i najviše doprinosi degradaciji okoliša. Iako je voda ključna za sigurnost u proizvodnji hrane uglavnom ima malu vrijednost kada se procjenjuje kroz isključivo ekonomske aspekte vrijednosti koja se proizvodi u odnosu na potrošenu vodu.
Dobrobiti kvalitetnog upravljanja vodom
Mnoge dobrobiti pravilnog upravljanja vodom, kao što su:poboljšanje prehrane, stvaranje prihoda, prilagođavanje klimatskim promjenama i smanjenje migracija – često se ne odražavaju na cijeni vode. Za energetski, industrijski i poslovni sektor (EIB) prijetnje povezane s vodom, poput nestašice vode, poplave i klimatske promjene, mogu povećati troškove i poremetiti lance opskrbe. Korporativno loše upravljanje vodom može oštetiti ekosisteme i naštetiti reputaciji i utjecati na prodaju. Tradicionalno, sektor EIB procjenjuje vodu prema količini koja se koristi, plus troškovi pročišćavanja i odlaganja otpadnih voda. Sve više organizacija usvaja pristupe planiranja integriranog upravljanja vodnim resursima (IWRM) jer poboljšavaju svoju održivost.
U INZ-u ističu da su povodom Svjetskog dana vode 2021. priredili informativni PDF letak, koji je svima dostupan na ovoj poveznici.
Voda nas može povezati s pojmovima religije i zajednice. A voda u prirodnim prostorima može nam pomoći da se osjećamo mirno. Voda je sastavni dio svake kulture, ali vrijednosti koje pripisujemo ovim funkcijama teško je kvantificirati ili artikulirati. Ekonomija često smatra da je voda resurs za praktičnu upotrebu ljudi i malo ili nimalo ne obraća pažnju na njenu socio-kulturnu ili ekološku vrijednost. Potrebno je u potpunosti razumjeti kulturne vrijednosti oko vode uključivanjem raznovrsnije grupe dionika u upravljanje vodnim resursima.
(INZ)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.