RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
Magazin

Gmailu je odzvonilo, evo zašto

Gmail predstavlja umiruću klasu proizvoda kod kojeg, poput Google Readera, kontrola ostaje u rukama korisnika, a ne u algoritmima.

“Ja sam predviđao da će Google Gmail završiti u idućih pet godina. Tvrtka nije objavila takav potez – niti bi. No, htjeli mi to ili ne, i bilo da Google to zna ili čak ne zna, Gmail je osuđen na propast”, piše Mike Elgan u kolumni za Computer World.

Što je zapravo e-mail?

E-mail je stvoren da služi kao “glupa cijev” (dumb pipe). U žargonu mobilnih mreža “glupa cijev” je sintagma koja se koristi kada mobilni operater postoji samo da bi jednostavno prenio bitove od i do korisnika, bez mogućnosti da ponudi servise i aplikacije ili da služi kao “pametni” arbitar između onoga što korisnik vidi, a što ne vidi.

Operateri odbijaju postati “glupe cijevi” jer tu nema novaca. “Cijev” je bezlična roba, vrednovana samo po puzdanosti i brzini. Na takvom tržištu marže tonu na nulu ili ispod nule i to postaje užasan biznis.

“Glupe cijevi” su upravo ono što korisnici žele. Žele da im operateri osiguraju brzu, pouzdanu i jeftinu mobilnu podatkovnu vezu. Zatim, oni žele da skinu svoje aplikacije, servise i proizvode s, pogađate, interneta.

E-mail je verzija “glupe cijevi” komunikacijske tehnologije, što je razlog zašto je i dalje popularan. Ideja e-maila je da je to neposredan komunikacijski medij. Nekome pošaljete poruku. On ili ona dobije tu poruku.

Kada vam ljudi vam pošalju poruke, one se slažu u inboxu u obrnutom kronološkom slijedu s najnovijim porukama na vrhu.

Usporedite to s, recimo, Facebookom, gdje vašim prijateljima možete postavljati ažuriranja statusa, ali samo mali dio njih će to dobiti. Ili, možete poslati poruku nekome na Facebooku, a društvena mreža to smjesti u svoju mapu “Ostalo”, koju jedva da itko ikad provjerava.

Naravno, e-mail nije posve neposredan. Spameri su to uništili. Oslanjamo se na Googleovo “posredovanje” u određivanju onoga što je spam, a što nije. Ali ipak, u svojoj srži, e-mail je po samoj svojoj prirodi neposredni komunikaciji medij, tj. “glupa cijev.” I to je razlog zašto ljudi vole e-mail.

Zašto je e-mail problem za Google

Primijetit ćete da je Google imao više pokušaja da zamijeni “glupu cijev” Gmail s nečim pametnijim. Pokušali su Google Wave. To nije uspjelo.

Nadali su se da će ljudi koristiti Google+ kao zamjenu za e-mail. Ni to nije uspjelo.

Dodali su prioritizaciju. Onda su dodali tabove, odvajanje važnih poruka od manje važnih preko odvojenih spremnnika s oznakama “Primary”, “Promotions”, Social Messageses”, “Updates” i “Forums”. To je prilično maglovito popularno kod nekih korisnika, a ignorirano od strane drugih. Osim toga, to je slaba forma medijacije – samo rekonstrukcija onoga što je već tu, ali bez poziva na fundamentalno drugačiji način korištenja e-maila.

Prošli tjedan Google je predstavio servis nazvan Inbox do kojega možete samo ako imate pozivnicu. Još jedan pokušaj ove tvrtke da posreduje vašu glupu e-mail cijev. Inbox je alternativno sučelje za vaš Gmail račun, a ne nešto što zahtijeva da započnete s posve novim računom.

Umjesto tabova, Inbox grupira zajedno, označava i bojom kodira poruke prema kategorijama. Jedna od glavnih značajki Inboxa je da obavlja pretraživanja na temelju sadržaja vaših poruka i povećava vaš inbox s tim dodatnim informacijama. Jedan način gledanja na to je da, umjesto grabljenja tuđih relevantnih podataka na temelju sadržaja vaših Gmail poruka i njihova smještanja na Google Now, ovaj način vam pokazuje Google Now kartice odmah, upravo u vašem inboxu.

Inbox identificira adrese, telefonske brojeve i stavke (poput kupovine i avionskih letova) koji imaju dodatne informacije o drugoj strani linka, a onda učini da ti linkovi živnu tako da im možete brzo pristupiti i djelovati u skladu s vašim potrebama.

Možete također spremiti neke poruke u “odgodu” na način da će te poruke opet otići, ali će vam se vratiti u neko buduće vrijeme.

Također možete “pinati” poruke kako bi ih vidjeli i na drugim mjestima, a ne da čame zatrpane s ostalim porukama u vašem prepunom inboxu.

Inbox ima i mnoge druge funkcije.

Poanta je u tome da je to radikalniji način posredovanja između komunikacije koju imate s drugim ljudima i tvrtkama koje za vas pružaju robe, usluge i sadržaje.

Pozitivno u svemu tome je da Google na taj način u vaš e-mail inbox donosi više snage i inteligencije.

Negativna stvar u tome je da ova promjena ukida nešto što je korisnički kontrolirano, predvidljivo, jasno i linearno te preuzima kontrolu od korisnika, čineći tako e-mail nepredvidljivim, nejasnim i nelinearnim.

To da će korisnik osuditi ovu i buduće posredovane alternative e-mailu i označiti ih kao dobre ili loše, je posve nevažno. Činjenica je da je to Google, a tvrtke poput Googlea, mrze sve što je neposredno, u smislu da nije posredovano, medijatizirano. Razlog tome je što je Google u algoritamskom biznisu u kojem koristi “signale” korisničkih aktivnosti kako bi prilagodio i personalizirao online iskustvo i oglase koji mu služe kao rezultat tih signala.

Google postoji kako bi medijatizirao nemedijatizirano. To je ono što on čini.

To je ono što radi tvrtkin alat za pretraživanje: on posreduje naš odnos s internetom.

Zato je primjerice Google ubio Google Reader. Pretplatiti se na RSS feed i imati RSS čitač koji će isporučiti 100% od onoga na što se korisnik prijavi i to na uredan, linearan, predvidljiv i pouzdan način – to je besmislen posao za Google.

To je također razlog zašto Elgan vjeruje da će Google ubiti Gmail čim izađe s posredovanom alternativom koju će svi zavoljeti. Naravno, Google može ponuditi zastarjeli “pogled na Gmail” kao polu-opskurnu alternativu za “Inbox” i slične proizvode koji nude medijatizirano iskustvo.

Na kraju krajeva, “e-mail glupa cijev” je nemedijatiziran i zato je to posao iz kojeg Google želi izaći čim prije može.

Recite zbogom neposredovanom svijetu RSS-a, e-maila i manualnog surfanja webom. Bilo je lijepo dok je trajalo. No, tu jednostavno nema novaca.

Izvor:Tehnoklik.hr

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.