Svi znaju koji je grad u BiH „grad milionera“. Niko ne zna odakle ta brojka. A podatak koji zaista postoji ispričao je jaču priču od svake procjene.
Ta činjenica ne postoji.
U Bosni i Hercegovini nema registra milionera. Nema institucije koja mjeri neto imovinu građana, nema poreza na bogatstvo koji bi je usput evidentirao i nema nijednog dokumenta iz kojeg se može pročitati koliko ljudi u Tešnju ili Živinicama ima imovinu vrijedniju od milion maraka.
Sve što ste čitali su procjene, a procjena vrijedi taman koliko i pretpostavka ispod nje, piše N1..
Zato pitanje treba postaviti drugačije. Ne gdje živi najviše milionera, nego koji mali grad u BiH proizvodi najviše kapitala po stanovniku i koliko od toga uopšte možemo znati.
Odakle brojka o 150 milionera?
Trag vodi do jedne izjave. Samir Vildić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH, rekao je za BiznisInfo.ba da u Živinicama živi više od 150 milionera i da po broju stanovnika Živinice u tome nadmašuju Berlin, a stoje otprilike kao Keln.
Kakanj je, po istom izvoru, grad s više od 40 milionera.
Vildić je i sam objasnio zašto to govori. Htio je skrenuti pažnju, posebno mladima, na to da kod nas postoji ozbiljan kapital spreman za ulaganje.
To je poštena namjera i ne treba je ismijavati. Ali poruka i podatak nisu ista stvar, a metodologija iza brojke nikada nije objavljena.
Ono što se dalo provjeriti jeste pokazatelj iz kojeg je izvedena. U Živinicama je 2022. poslovalo 110 kompanija s prihodima većim od milion KM, a 2023. godine bilo ih je 117.
Odatle zaključak da milionera mora biti više od 150, jer neke firme imaju više suvlasnika, a nisu ni svi do novca došli preko firme.
Logika je razumna. Samo, oslanja se na tri koraka, a svaki od njih ima svoje slabosti.
Tri rupe u računici
Prihod nije imovina.
Firma koja godišnje ostvari milion maraka prihoda ne mora vrijediti milion. Vrijednost zavisi od imovine, dugova i zarade. Vrijedi i obrnuto: zdrava firma s manjim prometom lako može vrijediti više od milion maraka.
Distributeri goriva najbolja su ilustracija. Hifa-Oil iz Tešnja, Holdina, G-Petrol i slične kompanije imaju prihode veće od 370 miliona KM, a marže od jedan do tri odsto.
Sjedište firme nije adresa vlasnika.
Ovo je najveća rupa i najrjeđe se spominje. Dobar dio kompanija koje su osnovali tešanjski poduzetnici registrovan je u Sarajevu ili Mostaru, a Hifa-Petrol je najpoznatiji primjer.
Te firme u tešanjski skor ne ulaze.
Statistika po sjedištu tako uredno seli bogatstvo iz malih gradova u administrativne centre, i to najviše kod onih najuspješnijih, jer oni prvi otvore kancelariju u Sarajevu.
Nazivnik je star 13 godina.
Svako „po glavi stanovnika“ u ovim tekstovima dijeli se popisom iz 2013. godine.
Od tada su Živinice rasle, a iz hercegovačkih gradova ljudi su odlazili. Poredak koji dobijete zavisi od podatka koji je zastario prije više od decenije.
Šta se ipak može izmjeriti?
Ako odustanemo od brojanja milionera i pređemo na ono što se stvarno evidentira – prihode registrovanih firmi – slika postaje oštrija.
Za 2024. godinu Tešanj je imao 143 kompanije s prihodom većim od milion KM, od toga četiri s prihodom većim od 100 miliona KM: Hifa-Oil, Madi, AS i Mann+Hummel BA.
Široki Brijeg imao je 134 firme s prihodom većim od milion KM, ali čak sedam s prihodom većim od 100 miliona KM: TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina.
Kada se to podijeli brojem stanovnika, poredak se okreće u odnosu na apsolutne brojke.
Uz ogradu koja je gore navedena, upravo takvo poređenje može dati mnogo realniju sliku o tome gdje se u BiH stvara najviše poslovnog kapitala.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.