Kroz “crno” tržište oružja prolaze milijarde dolara, i to od tri do deset milijardi godišnje, tvrde specijalizovani instituti, agencije i portali.
UN procjenjuju da se čak 40 odsto trgovine oružjem, koje se kasnije koristi u lokalnim sukobima, odvija nelegalnim putevima.
Stokholmski institut za istražuvanje mira navodi da je prodaja oružja 2012-2016. godine povećana za 8,4 odsto u odnosu na prethodnih pola decenije.
Ova instutucija procjenjuje da SAD kontrolišu trećinu svjetskog legalnog tržišta oružjem, na kojem polovinu kupaca nalaze na Bliskom istoku.
Rusija kontroliše 23 odsto tržišta oružja, a najviše ga prodaje Indiji, Kini, Vijetnamu i Alžiru.
I Kina je povećala prodaju, mada zaostaje za Amerikancima i Rusima. Peking je podigao procenat prodaje sa 3,8 na 6,2 odsto.
Specijalizovani portali tvrde da ilegalnu trgovinu oružjem, koja je često u vezi sa tajnim službama, kontrolišu, uglavnom, lica sa prostora nekadašnjeg SSSR-a, koja sada rade za razne države.
Najpoznatiji je Leonid Efimovič Minin, za kojeg se tvrdi da ima mnogo lažnih pasoša i više identiteta. On je živio tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka u NJemačkoj, kada je dobio državljanstvo Izraela.
Poznat je i Viktor But, Tadžikistanac, koji ima najveći park teretnih aviona na svijetu. On posjeduje, kako tvrde stručnjaci za ovu oblast, bezbroj pasoša i identiteta.
Među ilegalnim trgovcima oružjem posebno se ističe Vadim Rabinovič, koji se zvanično bavi medijima i vlasnik je niza ukrajinskih novina. Za njega se tvrdi da je početkom vijeka stajao iza ilegalne prodaje 200 tenkova “T-72” proizvedenih u Ukrajini.
Na ilegalnom tržištu oružja danas se može kupiti sve – od puške, tenka, do borbenog aviona.
Od 2008. do 2017. godine otkriveno je više pokušaja ilegalne trgovine tenkovima, višecjevnim raketnim bacačima i avionima.
Izvor: http://www.srna.rs/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.