Ovaj profesor tjelesnog odgoja u mirovini dobro je poznat po svojoj predanosti lađarstvu, pa stoga i ne čudi što je napravio dvije tisuće minijaturnih neretvanskih lađa od slavonske gline
U vremenu kada se tradicija često zaboravlja, a stare vrijednosti polako nestaju pred užurbanim načinom života, priče poput ove vraćaju vjeru u upornost, zajedništvo i ljubav prema baštini. Iz Slavonije ovih dana dolazi nesvakidašnji pothvat koji spaja umjetnost, sport, tradiciju i emociju prema Neretvi i lađarstvu. U središtu priče nalazi se čovjek koji ni u mirovini ne miruje, nego svojim rukama i ogromnim strpljenjem stvara nešto što bi uskoro moglo postati dio Guinnessove knjige rekorda, piše Dubrovački vjesnik.
Riječ je o Stjepanu Sertiću, dugogodišnjem lađaru, treneru i zaljubljeniku u neretvanske lađe, koji je odlučio izraditi mnoštvo minijaturnih lađa od slavonske gline. Iako na prvi pogled djeluje kao neobičan hobi, iza svega se krije puno više – želja za očuvanjem tradicije, povezivanjem Slavonije i juga Hrvatske te slanjem poruke sreće i zajedništva. Svaka lađica prolazi kroz njegove ruke, a svaka nosi i posebnu simboliku.
Projekt je već izazvao veliko zanimanje među lađarima, ali i širom javnosti, jer nije riječ samo o pokušaju obaranja rekorda, nego i o svojevrsnoj posveti ljudima koji žive uz rijeke i čuvaju tradiciju lađarenja. Posebnu pozornost izazvale su i lađice koje je Sertić izložio u Metkoviću, u gradskom parku na sajmu Eko rural, održanom u sklopu tradicionalne smotre folklora „Na Neretvu misečina pala“. Time je njegov rad dodatno povezao slavonsku i neretvansku kulturnu baštinu te privukao brojne posjetitelje i zaljubljenike u tradiciju.
Završno brojanje lađica održano je baš u Metkoviću, gdje se spojio slavonski duh i neretvanska tradicija.
A kad se sve to spoji u jedno nastane zanimljiva lađarska priča. Ovaj profesor tjelesnog odgoja u mirovini dobro je poznat po svojoj predanosti lađarstvu, pa stoga i ne čudi što je napravio dvije tisuće minijaturnih neretvanskih lađa od slavonske gline.
Njegov cilj je ući u Guinnessovu knjigu rekorda, a uvjeren je da će to i uspjeti. Kako sam kaže, radi „za sreću ljudima, i običnim i lađarima na Neretvi“.
Put do ovog rekorda nije nimalo lak. Proces zahtijeva puno strpljenja: od izrade kalupa, vađenja i pripreme stotina kilograma gline, pa sve do obrade, sušenja na suncu i konačnog bojenja. Ukupno mu je trebalo na stotine kilograma gline i punih jedanaest mjeseci rada.
Izvor: Večenji list
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.