Region

Svjetski dan rijeka: Spas za europske rijeke slobodnog toka – zaustavljanje poticaja za male hidroelektrane

Nevladine organizacije WWF i Bankwatch pozivaju vlade zemalja Zapadnog Balkana na ukidanje poticaja za male hidroelektrane koje predstavljaju najveću opasnost za posljednje rijeke slobodnog toka u Europi

Slatkovodni ekosustavi nestaju zabrinjavajućom brzinom. Prema najnovijem Izvještaju o stanju planeta, broj populacija slatkovodnih vrsta smanjen je za 84% od 1970. godine.

Preko 60% rijeka u Europi u lošem je stanju, ponajviše zbog degradacije i uništavanja izgradnjom brana, hidroelektrana, kanala, neodrživog vađenja pijeska i šljunka, loše isplanirane navigacijske infrastrukture itd. Ne iznenađuje stoga činjenica kako se u Europi nalaze neki od najdegradiranijih riječnih krajolika.

Unatoč tome, na Svjetski dan rijeka, kojeg ove godine obilježavamo 27. rujna, važno je podsjetiti se kako postoje dijelovi starog kontinenta gdje rijeke još uvijek teku slobodno.

Naša regija dom je posljednjim rijekama slobodnog toka u Europi, no one su danas pod velikim pritiskom. Državni poticaji glavni su razlog zašto je diljem Balkana planirano oko 2700 malih hidroelektrana. Ako se to ne zaustavi, stotine riječnih tokova biti će uništeno, odnosno, pretpostavlja se kako bi ovom izgradnjom mogli izgubiti 5000 km nedirnutih rijeka.

“Razvoj malih hidroelektrana jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Balkanu. Kako bi stvar bila još apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzoriraju državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist niti energetskom sektoru, niti državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje malih hidroelektrana. Sada je pravo vrijeme da zemlje Zapadnog Balkana ukinu poticaje za uništavanje prirode i zaštite posljednje divlje rijeke Europe”, rekao je Zoran Mateljak, voditelj programa slatkih voda u WWF Adriji.

U zemljama Zapadnog Balkana, kroz proteklih deset godina, broj hidroelektrana snage do 10 MW se učetverostručio. Iz ovoga je jasno kako vlade zemalja u regiji daju prednost razvoju malih hidroelektrana. Podaci za 2018. godnu nam govore kako je na razini regije 70% svih poticaja za obnovljive izvore energije potrošeno na male hidroelektrane. Unatoč tome, one su proizvele svega 3,6% ukupne električne energije u regiji.

“Europska unija već je napustila sustav povlaštenih cijena za sve osim najmanje projekte, tako da je postojeći sustav poticaja u većini zemalja Zapadnog Balkana u opreci s napucima EU o državnoj pomoći za zaštitu okoliša i energiju”, objašnjava Pippa Gallop, savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u organizaciji Bankwatch. “Vlade moraju pod hitno promijeniti zakone i pravilnike kako bi spriječile daljnje nepotrebno uništavanje naših rijeka.”

Nesrazmjerna ekološka i društvena šteta koju uzrokuju male hidroelektrane s obzirom na količinu proizvedene struje već je prepoznata od strane Energetske zajednice i tehničke stručne skupine Europske unije za financijsku taksonomiju, a nalazi se i u dokumentu EU o Načelima održivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. No, zemlje regije vrlo usporeno rade na diversifikaciji korištenja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju poticaja.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propustila je zaustaviti izgradnju malih hidroelektrana unatoč preporuci Parlamenta Federacije. Neobjašnjiv je ovaj nedostatak volje da se stane na stranu građana koji već godinama traže ovakvu odluku. Stoga pozivamo vlade oba entiteta da ponovno razmotre sve dokaze iz kojih se jasno može zaključiti kako projekti malih hidroelektrana donose korist samo privatnim investitorima, a građanima i prirodi čine izravnu štetu. Rješenje je jednostavno, potrebno je potpuno zaustaviti sve ove besmislene projekte”, ističe Mateljak.

“S obzirom da zemlje Zapadnog Balkana sada prolaze kroz procese postavljanja svojih politika i ciljeva vezanih uz proizvodnju struje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, vrijeme je da zaustave poticaje. Umjesto toga, trebaju se usmjeriti alternativama koje imaju manji utjecaj na prirodu i ljude. One uključuju povećanja energetske učinkovitosti ili ulaganja u izvore energije poput sunca ili vjetra, za što postoji veliki potencijal u regiji, ako ih se ispravno planira i uz učešće javnosti”, zaključuje Gallop.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button