Vratila se kečiga!?

Kečiga je vrsta ribe koja živi u crnomorskom slivu. Pripada porodici jesetri i predstavlja izuzetak, jer stalno živi u slatkoj vodi, dok se ostale samo mrijeste u rijekama. Iz još neutvrđenih razloga, poslije ratnih dešavanja na području BiH, napustila je vode rijeke Save, a prošle godine su uhvaćeni prvi primjerci. Da li se definitivno i vratila u Savu vrsta koja na ovom području živi bez promjena od vremena dinosaurusa? Naši sagovornici na ovu temu: Bogomir Simić, Mustafa Delalić i Slobodan Tatomirov potvrdili su povratak kečige ali stidljivo tek spomenuše ribolovca koji još uvijek u frižideru čuva primjerak od 5 kg ulovljen prošle godine. Radije su spominjali regordne primjerke iz prošlosti (Mustasfa od 2,6 kg, Bogomir od 4 kg a spominjani su i primjerci iz šesdesetih godina od 56 kg koje je lovio Đorđo Kojdić na Jameni…)U namjeri da povećaju nade za opstanak ove vrste na ivici istrebljenja, naučnici su uspjeli da odnjeguju male kečige veličine 10 cm i prošle godine ih puste u Dunav kod bugarskog grada Vetrena. Za nepune dvije godine u Dunav je pušteno preko 50 000 komada ovakvih kečiga na području Rumunije i Bugarske. Sve ove aktivnosti je organizovao Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) uz podršku Evropske unije. Slične akcije preduzima i Srbija na svojim vodama. Po svemu sudeći sada su na potezu Bosna i Hercegovina i Hrvatska. A Brčko? Brčko distrikt BiH po običaju: mora biti prvi. Sportski ribolovci okupljeni prije svega oko SRD „Kečiga“ ali i svi unutar Sportsko-robolovnog saveza Brčko distrikta BiH su jednodušni u ocjeni da kečigu treba zaštititi po svaku cijenu i zadržati je u našim vodama. Hoćemo li se u ovo uvjeriti i konkretno, pred nama je vrijeme: vrijeme poribljavanja, vrijeme donošenja nove Ribolovne osnove, vrijeme našeg iskrenog povratka prirodi… Vraća se i vodeni cvijet, savski cvijet, lepirica…omiljena hrana kečigina…

Ide nam na ruku što kečiga, valjda  zbog prisustva savskog cvijeta, ponajviše voli Tisu i Savu.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.