Glasanje o de facto zabrani prodaje motora s unutrašnjim sagorijevanjem odgođeno je u Vijeću Evropske unije nakon što je nekoliko zemalja dovelo u pitanje tu odluku, čime je ugrožen dio paketa EU-a za borbu protiv klimatskih promjena, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija FENA, AFP, ANSA, dpa, HINA, PAP i STA.
S obzirom da su zemlje članice EU-a i Evropski parlament već u oktobru prošle godine postigli konsenzus o zabrani prodaje vozila koja imaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine, glasanje u Vijeću EU-a prvobitno zakazano za utorak činilo se tek pukom formalnošću. Umjesto toga, zahtjevi uglavnom njemačke vlade da se iz uredbe izuzmu motori koji koriste sintetička goriva ugrozili su službenu odluku.
Sintetička goriva se proizvode spajanjem vodika i ugljičnog dioksida. Ova se goriva smatraju klimatski neutralnima samo ako se energija potrebna za njihovu proizvodnju i njihove komponente proizvodi iz obnovljivih izvora.
Osim Njemačke, zemlje poput Italije, Poljske, Bugarske i Češke nedavno su također izrazile protivljenje toj uredbi. Zajedno s Poljskom, koja se već protivi uredbi, i Bugarskom, koja se odlučila suzdržati, te bi zemlje mogle činiti blokirajuću manjinu unutar Vijeća.
Da bi uredba bila usvojena, 15 od 27 država članica EU-a, koje čine najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a, moralo bi glasati za nju. Njemačka je najmnogoljudnija zemlja EU, dok je Italija na trećem, a Poljska na petom mjestu. Bez podrške Njemačke malo je vjerovatno postizanje većine koja predstavlja 65 posto građana EU-a, što je i dovelo do odgode glasanja.
Planovi za smanjenje emisija CO2 štetnih za klimu iz novih kombija i automobila za 100 posto do 2035. godine dio su većeg paketa za borbu protiv klimatskih promjena – takozvanog paketa Fit for 55, koji je zapravo dio Evropskog zelenog dogovora.
Evropska unija želi do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u poređenju s nivoima iz 1990. godine te postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.
Njemačka ne podržava plan EU
Njemački ministar saobraćaja Volker Wissing prošle sedmice je izrazio protivljenje zabrani prodaje, zaprijetivši da Berlin to neće podržati. Kazao je da Evropska komisija još nije donijela nacrt zakona o tome kako se vozila koja koriste klimatski neutralna goriva mogu registrirati u EU nakon 2035. godine.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da savezna vlada očekuje da će Evropska komisija dati prijedlog o tome kako bi se takva e-goriva mogla koristiti nakon 2035. godine, dok je ministar finansija Christian Lindner rekao je da bi novoregistrirana vozila s unutrašnjim sagorijevanjem trebala biti iznimka od zabrane nakon 2035. godine.
– Potrebna nam je ova pravno sigurna i jasna veza između odluke o ograničenju broja vozila i mogućnosti novih registracija – kazao je Lindner.
Budući da će tehnologija motora s unutrašnjim sagorijevanjem i dalje biti važna u cijelom svijetu, zemlje koje izvoze automobile poput Njemačke trebale bi zadržati stručnost potrebnu u ovom području, dodao je. Izjavio je da je za njegovu stranku, liberalni FDP, tehnološka otvorenost visoki prioritet.
Italija i Poljska podržale blokadu
Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozdravila je odluku o odgodi glasanja u EU-u o predloženom ukidanju prodaje automobila na benzinski i dizelski pogon s emisijom ugljika od 2035. godine. Kaže da je stav talijanske vlade jasan: pravedna i održiva tranzicija mora se pažljivo planirati i provesti kako bi se izbjegle negativne posljedice u smislu proizvodnje i zapošljavanja.
– Ispravno je ciljati na nultu emisiju CO2 što je prije moguće, ali državama se mora ostaviti sloboda da krenu putem koji smatraju najučinkovitijim i najodrživijim. To znači da se ne zatvaraju vrata putevima za čiste tehnologije koje se razlikuju od električnih vozila – dodala je.
U saopćenju poslanom predstavnicima 27 država članica EU-a u vezi sa zabranom, Italija je naglasila da uredba o postavljanju cilja za smanjenje emisija do 2035. godine i nepoticanjem korištenja obnovljivih goriva, nije u skladu s načelom tehnološke neutralnosti.
Nadalje, u dokumentu se navodi da će automobili s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem u vlasništvu građana s niskim prihodima ostati na cestama nakon 2035. godine, a uspjeh prodaje električnih automobila zavisit će o tome koliko će postati cjenovno pristupačni za te građane.
Poljska je također među državama članicama koje su uložile primjedbe na zabranu. “Bili smo od početka i uvijek smo protiv zabrane prodaje automobila s unutrašnjim sagorijevanjem nakon 2035. godine”, naglasila je poljska ministrica klime i okoliša Anna Moskwa.
– Sve je više skeptičnih glasova u raspravama iza kulisa. Države shvataju da 2035. godina nije tako daleko. Pogotovo manje zemlje, koje će, kao što možete zamisliti, biti preplavljene stranim tehnologijama. Njihove društva počinju shvaćati ovu stvarnost posljedice – kazala je Moskwa.
Francuska, Hrvatska i Slovenija podržavaju zabranu
Francuski ministar saobraćaja Clement Beaune pozvao je Njemačku da podrži zabranu prodaje novih automobila s motorima s unutrašnjim izgaranjem u Evropskoj uniji do 2035. godine, žaleći zbog pobune Berlina.
– Ako ne zadržimo ovu ambiciju, bit ćemo potopljeni industrijski i ekološki. Nećemo uspjeti napraviti električni automobil dostupan svima. Signal je bio jasan: podržavala ga je i i Njemačka. Ambiciozno je usvojen pod francuskim predsjedanjem Evropskom unijom – kazao je ministar Beaune.
Hrvatska podržava uredbu o zabrani smatrajući je važnim dijelom Evropskog zelenog plana i jednim od ključnih međukoraka za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Iako Hrvatska nema jaku autoindustriju poput Češke, Slovačke ili Mađarske, kompanija Rimac Automobili je posljednjih godina postala svjetski poznata razvojem električnog sportskog automobila. Rimac je uspio privući investicije Hyundaija i Porschea.
Slovenija je također dio grupe država članica koje podržavaju uredbu o zabrani. Prema slovenskom Ministarstvu okoliša, klime i energije, zabrana će pridonijeti postizanju klimatskih, energetskih i ekoloških ciljeva u saobraćajnom sektoru, pa Slovenija nije promijenila svoj stav.
Ministarstvo također ističe da će prema novoj uredbi Evropska komisija pratiti razvoj i uvođenje tehnologija i infrastrukture mobilnosti s nultom emisijom u kontekstu redovnih pregleda.
Ako bude potrebno, Evropska komisija će moći opravdati potrebu za nastavkom prodaje vozila s unutrašnjim sagorijevanjem s nultom emisijom ugljika na sintetičko gorivo kao dio tih pregleda, vjeruju u Ministarstvu.
Smatraju da postoji nekoliko načina za dekarbonizaciju ličnih automobila, a Ministarstvo se ne protivi da ostavi otvorena vrata takvom rješenju.
Bosna i Hercegovina ulaže napore za budućnost
Iako ne postoji jedinstvena državna politika za prelazak na korištenje električnih i hibridnih automobila te postupno izbacivanje iz upotrebe benzinskih i dizel vozila, Vlada Federacije BiH je prepoznala ovaj trend i odobrila poticaje za kupce električnih automobila.
Broj ovakvih vozila u Bosni i Hercegovini je u porastu, iako su brojke znatno niže u odnosu na zemlje Evropske unije i zemlje regije.
Proizvođači automobila sve se više okreću hibridnim i električnim automobilima, svjesni potrebe uvođenja ovih vozila u Bosnu i Hercegovinu, tim više što je njen glavni grad često jedan od najzagađenijih gradova na svijetu.
To dokazuje i tim mladih inženjera okupljenih u firmi GS-TMT, vođenih idejom zelene energije, koji su kreirali prvo električno dostavno vozilo proizvedeno u Bosni i Hercegovini i nazvali ga EVO.
Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.