Građani Njemačke će u nedjelju, 26. septembra, na općim izborima birati novi 20. sastav Bundestaga, državnog parlamenta.
Na izborima, koji se održavaju u sjeni pandemije koronavirusa, u ukupno 16 njemačkih pokrajina biće postavljeno oko 85.000 biračkih kutija, a pravo glasa ima 60,4 miliona građana. U proces održavanja izbora, na kojima 2,8 miliona mladih prvi put ima pravo glasa, biće angažovano 650.000 osoba.
Na izborima će učestvovati 6.211 kandidata, a u izbornoj utrci je ukupno 47 stranaka.
U Njemačkoj, koja je podijeljena na 299 izbornih jedinica, glasači će dati dva glasa za izbor 598 članova novog saziva parlamenta. Glasači će prvi glas dati za parlamentarnog kandidata u svojoj regiji, a drugi glas za stranku koju su izabrali.
Pravo glasa na izborima u nedjelju ima 7,5 miliona imigranata, među kojima i 900.000 Turaka.
Na nedjeljnim izborima, na kojima se kancelarka Angela Merkel, koja vlada zemljom 16 godina, nije kandidovala, za poziciju njemačkog kancelara utrkuje se troje kandidata. Kandidat za šefa Vlade ispred Kršćansko-demokratske unije (CDU) je lider stranke 60-godišnji Armin Laschet, ispred Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) kandidat je aktuelni ministar financija 63-godišnjii Olaf Scholz, a kandidatkinja Zelenih za kancelarku je 40-godišnja Annalena Baerbock.
Povećan broj glasača poštom
Građani imaju mogućnost glasanja i putem pošte. Navodi se da će ove godine, posebno zbog epidemije COVID-19, mnogi birači radije glasati poštom.
Praksa glasanja poštom započela je u Njemačkoj 1957. godine. Tada je ovu mogućnost iskoristilo pet posto birača, dok je taj procenat na izborima 2017. godine porastao na 29 posto. Očekuje se da će procenat glasača koji će građansku dužnost obaviti putem pošte u nedjelju iznositi oko 40 posto.
Unatoč činjenici da SPD vodi u anketama provedenim posljednjih sedmica, predviđa se da će izbori proći u tijesnoj trci između SPD-a i CDU/CSU-a.
Na izborima 2017. godine CDU/CSU dobio je 32,9 posto, SPD 20,5 posto, Alternativa za Njemačku (AfD) 12,6 posto, Slobodna demokratska stranka (FDP) 10,7 posto, Stranka ljevice 9,2 posto, a Zeleni 8,9 posto.
Prema anketama, SPD, čiji je kandidat ministar financija i potpredsjednik Vlade Olaf Scholz, trenutno ima podršku 25 posto glasača, dok CDU/CSU, sa kandidatom Arminom Laschetom, ima podršku 23 posto.
Na ovim se izborima procenat glasova Zelenih, koji su sa Annelenom Bearbock prvi put nominirali kandidata za kancelara, iznosi između 15 i 17 posto.
AfD, koji je poznat po ekstremno desničarskim i rasističkim stavovima, četvrta je stranka na listi sa od 11 do 12 posto glasova. Isto toliko, prema anketama, ima i FDP. Stranka ljevice ima podršku sa 6-7 posto glasova, pa se očekuje da će i ona preći izborni prag od pet posto.
Postizborno koaliranje
Prema onome što se očekuje nakon izbora, koalicioni pregovori bit će teški, a imena dvije države, Jamajke i Kenije, često će se čuti u javnosti.
Iako je CDU/CSU najavio da neće ulaziti u koaliciju s AfD-om i Strankom ljevice, važno je napomenuti da SPD ne kaže da neće koalirati sa Strankom ljevice, koja uključuje ekstremno lijeve grupe i protivi se NATO-u.
Osim CDU/CSU, sve stranke za koje se očekuje da će biti zastupljene u parlamentu objavile su da neće sastavljati vladu s AfD-om.
Prema procentu glasova stranaka u anketama, s obzirom na mogućnosti koalicije, pet od šest opcija upućuje na koalicijsku Vladu koju mogu sastaviti tri stranke.
Koalicija CDU/CSU, Zeleni i FDP, koja je jedna od mogućih opcija, naziva se “Jamajčanska koalicija”, jer boje stranaka (crna-zelena-žuta) podsjećaju na jamajčansku zastavu.
Druga mogućnost je koalicija SPD, CDU/CSU i Zeleni, ona se pak naziva “Kenijska koalicija”, jer boje stranaka (crvena-crna-zelena) podsjećaju na kenijsku zastavu.
Treća mogućnost je da stranke nakon izbora mogu biti takozvana “Koalicija semafor”, a nju mogu formirati SPD, FDP i Zeleni.
Jedna od opcija je i “Njemačka koalicija”, a odnosi se na Vladu koju bi mogli činiti CDU/CSU, SPD i FDP.
Iako je vjerovatnost savezništva između SPD-a, Stranke ljevice i Zelenih vrlo mala, ne čini se nemogućom i izazvala je velike kontroverze u Njemačkoj.
“Velika koalicija” koju bi činili CDU/CSU i SPD, mogla bi biti jedina mogućnost za formiranje dvostranačke koalicije.
Koja će od ovih opcija u konačnici doći na vlast, bit će određeno nakon razgovora o koaliciji. Nakon općih izbora 2017. godine, koalicijski pregovori trajali su oko šest mjeseci.
S druge strane, s nestrpljenjem se iščekuje koliko će glasova na ovim izborima dobiti krajnje desna stranka AfD, koja je 2017. dobila 12,4 posto glasova. Očekuje se da će AfD, kojoj ankete daju 11-12 posto glasova, biti snažna, naročito u istočnim njemačkim pokrajinama.
Osim općih izbora 26. septembra, izbori za pokrajinska vijeća održat će se u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnoj Pomorji.
(bhrt)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.