Iako je Bijela kuća već tokom vladavine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila povlačenje trupa iz Afganistana, najveći dio realizacije ovog projekta desio se u mandatu Joea Bidena.
Prema prvobitnom planu, američke trupe trebale su se iz Afganistana povući do 11. septembra 2021. godine.
Čin konačnog povlačenja bi se, simbolično, desio upravo na 20. godišnjicu terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku 11. septembra 2001. godine, što je zapravo predstavljalo inicijalnu kapislu za pokretanje velike vojne intervencije u Afganistanu, koja je imala jedan cilj – pronaći i ubiti vođu Al Kaide Osamu bin Ladena, svrgnuti talibane s vlasti i uspostaviti afganistansku vladu koju će podržati SAD i Zapad.
Plan o povlačenju snaga predsjednik Joe Biden je javnosti predstavio 14. aprila, kada je zvanično saopćio odluku o povlačenju iz Afganistana.
“Ja sam četvrti američki predsjednik u čijem mandatu su američke trupe u Afganistanu. Ne želim ovu odgovornost prenijeti na petog tako da sam odlučio da je vrijeme da se okonča najduži američki rat. Vrijeme je da se američke trupe vrate kući”, kazao je Biden.
Iako je ova odluka naišla na negodovanje afganistanskih zvaničnika, ali i pojedinih američkih saveznika poput Velike Britanije, Biden je ostao pri stavu da je 20 godina ratovanja dosta.
Međutim, čini se da su istovremeno s američkom odlukom o povlačenju, talibani počeli kovati planove za ponovno preuzimanje vlasti u Afganistanu – državi čiji su sastavni dio, iako su Sjedinjene Američke Države tvrdile kako je centralna vlast u Kabulu spremna nositi se sa svim problemima u državi, uključujući i eventualne ofanzive talibana.
Prvi napadi u maju
Već u maju, samo mjesec od službene odluke o povlačenju američkih trupa, talibani su napali i osvojili vojnu bazu u jugoistočnom dijelu zemlje, tačnije regiju Ghazni. Predstavljao je to prvi veći plijen talibana u periodu kada su imali manje-više podređen položaj u Afganistanu zbog prisustva stranih trupa.
Uslijedio je niz napada kako u Kabulu, tako i u drugim dijelovima Afganistana, međutim čini se kako niko nije ozbiljno shvatao namjere talibana. One su manje-više ostale iste kao i prije 20 godina, a to je potpuna kontrola Afganistana i sistem zasnovan na islamskim principima.
Ipak, čini se kako je ključni momenat za talibane predstavljao period kada su početkom jula posljednje američke trupe napustile najveću afganistansku zračnu bazu Bagram.
Umjesto da afganistanska vojska zadrži kontrolu nad ovom značajnom bazom, ona je vrlo brzo postala plijen talibana koji su izvršili desetine napada nakon povlačenja američkih trupa kako bi ponovno uspostavili kontrolu nad važnom bazom za daljnje djelovanje.
Prva veća ofanziva talibana započela je na krajnjem sjeveroistoku zemlje, na granici s Tadžikistanom, gdje su talibani protjerali stotine afganistanskih vojnika i uspostavili kontrolu nad ovim dijelom države. Vrlo brzo uslijedili su napadi i na sjeverozapadu, gdje su talibani zauzeli ključne granične prijelaze s Iranom, ali i glavni grad regije Badhgis.
Ovim potezom talibani su stekli ne samo teritorijalnu, već i materijalnu i finansijsku prednost s obzirom na to da se u ovom dijelu države nalaze neki od najznačajnijih trgovinskih centara od kojih vlada u Kabulu generira desetine miliona dolara.
Pad “najvećih”
Već krajem jula talibani su kontrolirali polovinu regija u Afganistanu. Neke su teritorije uzimali bez većih problema, dok su neka osvajanja zahtijevala jača borbena dejstva i višednevnu borbu.
Međutim, dijelovi države kojima su talibani de facto vladali, nisu imali veliki značaj. Razlog za to jeste činjenica da talibani nisu držali nijedan grad koji se može definirati kao ključni – to su gradovi Kandahar, Lashkar Gah, Herat, Mazar-i-Sharif te glavni grad Afganistana Kabul.
U narednih 20 dana talibani su započeli velike vojne ofanzive na sve gradove osim glavnog grada Kabula. Iako su pokazali da posjeduju značajne vojne vještine, pad “gradova heroja” nije bio toliko izvjestan, a talibani su danima vršili velike napade kako na Lashkar Gah, tako i na Kandahar i Herat.
Početkom augusta svijet je mogao vidjeti događaje koji se mogu opisati sasvim jednostavno – potpuna anarhija i gubitak kontrole nad situacijom ukoliko govorimo o afganistanskoj vojsci.
U samo desetak dana talibani su uspjeli osvojiti šest regija, čime su jasno pokazali da, iako su brojčano inferiorniji od afganistanske vojske, u ovom trenutku posjeduju “X faktor” koji im omogućava uspjehe na frontovima.
Redom su padale regije na sjeveru zemlje poput Samangana, Jowzjana, Kunduza i Sar-e-Pola, čime su talibani uspostavili kontrolu nad 65 posto dijelova države.
Iako su i tada ključni centri odolijevali napadima, vrlo brzo uslijedio je pad Kandahara, a za njim i Lashkar Gaha, čime su talibani došli do značajnog naoružanja koje se nalazilo u ovim nekada velikim centrama britanske i američke vojne moći.
Za njima je uslijedio i pad Herata, grada na zapadu, u kojem se pored afganistanske vojske protiv talibana borio i mudžahedinski zapovjednik Ismail Khan, kojeg su mnogi zvali “Lav iz Herata”.
Posljednji veliki grad prije pokretanja ofanzive na Kabul bio je Mazar-i-Sharif, četvrti najveći grad u Afganistanu koji su talibani osvojili i ujedno posljednji grad na sjeveru zemlje koji su centralna vlast i afganistanska vojska držale pod kontrolom.
Operacija Kabul
Osvajanjem glavnih gradova najvažnijih dijelova države talibani su svoje djelovanje mogli fokusirati na glavni grad Afganistana – Kabul. Krajem sedmice, talibani su pokrenuli veliku ofanzivu i već nakon nekoliko dana našli su se udaljeni samo 150 kilometara od prvih stambenih objekata u Kabulu.
S noći sa subote na nedjelju talibani su se našli u predgrađu Kabula te su najavili da će tu i ostati sve dok centralna vlast ne izvrši mirni prijenos vlasti na talibanske čelnike. Ipak, sada već bivši afganistanski predsjednik Ashraf Ghani odlučio se na bijeg iz Kabula i Afganistana što je dodatno ubrzalo ulazak talibana u grad.
U nedjelju, u večernjim satima, talibanski vojnici ušli su u centar grada, zauzeli Predsjedničku palatu i u suštini ozvaničili svoju vlast nad cijelim Afganistanom čime se de facto uspostavlja Islamski Emirat Afganistan i stvari vraćaju na period prije američke intervencije u ovoj azijskoj državi.
Izvor: www.klix.ba
Foto: EPA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.