Sve izraženije suše, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi šire se izvan Sredozemlja i stavljaju pred europske vlasti ozbiljan ispit.
Europska agencija za okoliš (EEA) upozorava da će odgađanje prilagodbe klimatskim promjenama dovesti vlade do znatno većih troškova i sve užeg manevarskog prostora u nadolazećim desetljećima.
Ekstreme vrućine i nestašica vode mogle bi iz korijena promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Europe. Neke poljoprivredne kulture u najsušnijim područjima Sredozemlja više jednostavno neće biti održive, upozorila je izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen u intervjuu za European Newsroom (ENR).
– Neke poljoprivredne kulture više neće moći rasti, osobito u najsušnijim dijelovima Sredozemlja i južne Europe. Pritom ni intenzivnije navodnjavanje neće biti rješenje zbog sve veće nestašice vode, pa bi pojedine poljoprivredne površine u Europi mogle trajno izgubiti svoju svrhu – naglasila je Ylä-Mononen.
Ugrožena i sigurnost hrane ove zime
Iza nas je ljeto koje je, prema riječima čelnice EEA-e, ponudilo “najjasniji mogući prikaz” onoga što čeka Europu.
– Teške suše poremetile su poljoprivredu, promet i energetsku infrastrukturu. Svjedočili smo i toplinskim valovima koji su ostavili goleme posljedice na infrastrukturu, ali i na zdravlje i dobrobit ljudi. Žetve kasne i daju manje prinose, zbog čega bismo se već ove zime mogli suočiti s problemima u opskrbi hranom – upozorava Ylä-Mononen.
Posljedice se više ne tiču samo tradicionalno sušnog juga. Suša je ove godine teško pogodila Ukrajinu i Mađarsku, dok su neuobičajeno suhi uvjeti zabilježeni u Velikoj Britaniji, pa i u Finskoj.
Iako bi sjever Europe mogao postati pogodan za uzgoj nekih novih kultura, to ni blizu neće moći nadoknaditi štete uzrokovane učestalim sušama, poplavama i ekstremnim vremenskim nepogodama u ostatku kontinenta.
Nužna su dugoročna ulaganja
Čelnica EEA-e oštro je kritizirala kratkovidnost europskih političara, pozvavši ih da gledaju dalje od sljedećih izbora te da u obzir uzmu klimatske rizike u narednih 10, 20 pa i 50 godina.
– Kratkoročno razmišljanje nam neće pomoći. Prilagodba klimatskim promjenama više ne smije biti opcija kojom se bavimo samo kada u proračunu ostane novca. Štete se već događaju, a mnoge od njih mogle su se izbjeći ranijim ulaganjima – poručila je.
Njezina upozorenja potvrđuju i podaci Zajedničkog istraživačkog centra EU-a koji bilježi sušu na čak polovici teritorija Europske unije i Velike Britanije. Prema procjenama EEA-e, čak 80 posto svih poljoprivrednih gubitaka u EU uzrokuju upravo suša (54%), obilne kiše (21%), mraz (16%) i tuča (9%).
Ovisno o procjenama porasta globalne temperature, godišnji troškovi prilagodbe u sektorima prometa, energetike i poljoprivrede do 2050. godine iznosit će između 53 i 137 milijardi eura godišnje. Zbog toga Europa mora istovremeno raditi na dva fronta: smanjivati štetne emisije, ali se i ubrzano spremati za posljedice koje su već neizbježne, piše ENR.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.