Građani Bosne i Hercegovine imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka u odnosu, ne samo na Evropsku uniju, nego i na naše susjede – kazao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Dragoljub Reljić.
On je na pres-konferenciji povodom 28. januara, međunarodnog Dana privatnosti i zaštite podataka, naveo da su i okolne države već donijele nove zakone o zaštiti ličnih podataka, čak je došlo i do izmjena.
– Mi još uvijek nismo donijeli, a već je šesta godina od kako je donesena Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Bilo je predviđeno dvije godine da se prilagodimo na to – kazao je Reljić i dodao da do danas to nije urađeno, te da se nadao da će u 2021. godini zakoni biti doneseni.
Podsjetio je da je Agencija osnovana 2008. godine i da je stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH bila u obavezi da svoje pravne akte koji se odnose na zaštitu ličnih podataka uskladi s pravom Evropske unije i sa svim relevantnim međunarodnim konvencijama.
– Mnogi to ne znaju da je ova agencija od 2008. godine primjenjivala ustvari evropske propise i mi primjenjujemo evropske propise i evropske standarde. Ne čekamo da BiH uđe u EU, nego je zaštita koja je pružana sve do 2016. bila upravo na tom nivou, na nivou EU i relevantnih međunarodnih konvencija donesenih od Vijeća Evrope – pojasnio je Reljić.
Istaknuo je da od 2016. godine, kada je EU donijela nove propise, prvenstveno Opću uredbu o zaštiti podataka i takozvanu policijsku direktivu, odnosno direktivu koja propisuje kako će se pripadnici policije, pripadnici tužilaštva i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija ponašati prilikom obrade podataka i Protokol 108 plus, koji je donijelo Vijeće Evrope, „mi ni jedu od tih aktivnosti, iako smo obavezni da to uradimo, nismo primijenili u naš pravni sistem“.
Napominje da je više očekivao od nekih institucija, prije svega od Vijeća ministara BiH.
Naveo je da je Agencija imala probleme vezane za smještaj i za pravilnike, te dodao da devet godina ne dobijaju saglasnost za Pravilnike o unutrašnjoj organizaciji, “a promijenila su se tri Vijeća ministara BiH“.
Reljić je kazao da je Agencija, kao i ostale institucije u BiH, prošla kroz covid period, te da je prošle godine bilo teških trenutaka, ali nisu prekidali rad, a imali su više predmeta u odnosu na raniji period.
Po njegovim riječima, za razliku od ranijih godina kada su imali najčešća pitanja vezana za upotrebu jedinstvenog matičnog broja, lične karte, sada je video-nadzor taj koji dominira u predmetima.
Istaknuo je da nije zabranjeno imati kameru, nije zabranjeno zaštititi svoju imovinu kamerom, ali postoje određena pravila ukoliko te kamere snimaju određene zajedničke prostore.
Pomoćnica direktora u Sektoru za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar Samira Čampara prezentirala je najvažnije aktivnosti koje je Agencija imala u protekloj godini, kazavši da su zaprimili 184 prigovora nosilaca ličnih podataka. Napomenula je da je taj broj nešto veći u odnosu na prethodne godine.
Pokrenuli su 84 postupka po službenoj dužnosti i izvršili 79 inspekcijskih nadzora.
Čampara je navela da su izdali ukupno 270 rješenja, koja su konačna i izvršna u upravnom postupku i protiv njih se samo može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.
Prema strukturi predmeta, najveći broj ih je bio vezan za video-nadzor i to video-nadzor koji postavljaju vlasnici individualnih stambenih objekata.
Čampara kaže da su na drugom mjestu predmeti koji se odnose na zgrade zajedničkog stanovanja, potom davanje podataka trećoj strani, kao i objavljivanje ličnih podataka na službenim web stranicama bilo javnih organa, bilo pravnih lica.
Nakon toga su prigovori vezani za konkursne procedure, jedinstveni matični broj, kopije različitih identifikacijskih dokumenata i slično.
– Vezano za online sferu, za internet, vrlo često nam se pojavljuju pitanja i zahtjevi građana vezano za kreiranje njihovog lažnog facebook profila. Agencija nije nadležna da u ovom slučaju reagira, odnosno da donese odluku iz razloga što, da bi utvrdili da li je neko formirao lažni facebook profi moramo utvrditi njegovu IP adresu, a Agencija nema nadležnosti i ovlaštenja da tako nešto provede – pojasnila je Čampara.
Dodala je da podnosioce takvih zahtjeva upućuju da se obrate policijskim tijelima ili samom Facebooku, koji ima svoja pravila o privatnosti i pravila korištenja.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH već trinaestu godinu zaredom obilježava 28. januar, međunarodni Dan privatnosti i zaštite podataka, kako bi se promovirala privatnost i podizala svijest o najboljim praksama na europskom i međunarodnom nivou kada je u pitanju zaštita podataka.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.