Govoreći na tematskoj sjednici pod nazivom: “Ljudska prava žena u Bosni i Hercegovini”, koja se u Sarajevu održava u organizaciji Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, Filipović-Hadžiabdić je kazala kako je gotovo polovina žena iskusila neki oblik nasilja. Kada se radi o rodno zanovanom nasilju, žene i dalje nemaju jednako dostupan pristup sistemskoj zaštiti i suočavaju se sa raznim oblicima diskriminacije.

Nejednakost je prisutna i u oblasti obrazovanja i zapošljavanja.

“Povećava se broj žena magistrica i doktora nauka, danas ih je više nego muškaraca, ali je prisutan fenomen staklenog plafona jer je više muškaraca u predavačkim strukturama”. kazala je Filipović-Hadžiabdić.

Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina ima namanji nivo učešća žena na tržištu rada u jugoistočnoj Evropi, na šta utiče i činjenica da postoje stereotipi o ženskim i muškim poslovima.

Govoreći o zastupljenosti žena u političkom životu zemlje, Filipović-Hadžiabdić je naglasila da je, iako je Izborni zakon Bosne i Hercegovine uveo kvotu od 40 odsto učešća u vlasti manje zastupljenog pola, situacija u praksi drugačija.

“Tačno je da žena ima 40 odsto na listama političkih partija, ali u zakonodavnoj vlasti u praksi je drugačije. Nakon izbora 2018. godine, zastupljenost je u Parlamentarnoj skupštini BiH bila je 23,18 odsto, a u izvršnoj vlasti je 22,2 odsto. Najniža je na lokalnom nivou vlasti”, kazala je ona.

Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamenta BiH Adil Osmanović rekao je da se sve više govori o pravima žena, a ona su sve ugroženija. S obzirom na pandemiju, svakodnevno smo svjedoci diskriminacije, smatra on.

Osmanović je dodao kako je, istina, učinjen pomak u zaštiti prava žena, ali one još nisu ravnopravne, posebno kada se radi o pravu na rad, platu i samostalno odlučivanje.

“Ako su i zaposlene, rade na slabije plaćenim radnim mjestima, čak i za iste pozicije kao muškarci primaju manje plate. To je činjenica koja se ne smije zanemariti i tolerisati. Prenaglašena je patrijarhalna uloga muškarca, gdje je njegova riječ i dalje glavna, i u porodici i javnom životu”, smatra Osmanović.

On je takođe naglasio da nemamo značajan broj žena u tijelima zakonodavne vlasti, kako bi i na taj način mogle uticati na donošenje zakona i doprinijeti ravnopravnosti.

“Naša zemlja je usvojila džender akcione planove. Cilj je te dokumente implementirati kako bi se koncept rodne ravnopravnosti uveo u sve oblasti života i rada”, rekao je Adil Osmanović, dodajući kako to znači ne uskraćivati pozicije ženama koje to po sposobnosti i znanju zaslužuju i dozvoliti im da pariraju muškarcima na svim poljima.

Izvor: https://bhrt.ba/

Foto: BHRT/Tijana Kecman