RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
BiH

Svjetski dan hrane – Nije dovoljno imati samo zdrav i dobar proizvod, danas kupci traže više

Značaj proizvodnje hrane i inovativnosti u poljoprivrednim i prehrambenim tehnologijama i pristupu savremenoj proizvodnji, ali i prodaji poljoprivrednih proizvoda, naglašen je na skupu “Bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolja okolina i bolji život”, koji je povodom Svjetskog dana hrane organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Predavači na skupu su bili dr. Jasmin Durmišević i dr. vet. Rusmir Goletić te rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić. Gost je bio doc.dr. Alen Mujčinović, profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

– Tri godine nakon pandemije te mjesecima nakon ratno-logističke krize uzrokovane ratom u Ukrajini, dvije stvari su došle do izražaja. Jedna je koliko su naše ekonomije i životi međusobno povezani. Druga je da je na putu oporavka previše ljudi ostavljeno i ne može imati jednaku korist od inovacija i prosperiteta. Uoči 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, uzdrmani sukobima, ekonomskom krizom, nejednakošću, klimatskom krizom i rastućim cijenama hrane, danas 3,1 milijardi ljudi širom svijeta još ne može priuštiti zdravu ishranu  – istaknuto je na skupu.

Paradoksalno, dvije od tri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu, žive u ruralnim sredinama i uglavnom se oslanjaju na poljoprivredu za život. Suočeni s globalnom krizom gladi, mora se iskoristiti snaga solidarnosti i kolektivne akcije radi izgradnje održivog svijeta u kom svi imaju redovan pristup dovoljno hranjivoj hrani, rečeno je također.

– Treba raditi na smanjenju gladi i problema sigurnosti ishrane, odnosno zadovoljiti sve aspekte kvalitetne hrane i njene dovoljne količine. Na seminaru smo uspjeli to približiti na tematiku lokalne proizvodnje, kvalitetne, sigurne i zdrave hrane. Imamo sreću da se nalazimo u “centru” Evrope, na putevima hrane, tako da nemamo nekih nestašica, iako cijene drastično skaču, a po pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, što je nama kao zdravstvenoj ustanovi posebno bitno, treba posebnu pažnju posvetiti – ističe dr. Jasmin Durmišević.

Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću je da naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači kažu da imaju dobar proizvod.

Međutim, pitanje je da li je taj proizvod dovoljno atraktivan na tržištu. U svojoj prezentaciji nazvanoj “Inovativni poslovni modeli u proizvodnji hrane prema zahtjevima potrošača 21. stoljeća “ doc.dr. Alen Mujčinović nastojao je podcrtati da poljoprivredni proizvođači u BiH proizvode zaista dobre proizvode, ali potrošači traže “nešto više”.

– Proizvoditi sam proizvod koji ispunjava sve nutritivne, fiziološke i zdravstvene kriterije nije dovoljno u modernom svijetu. Treba proizvoditi taj “dodatni paket usluga”, treba ostvariti interakciju s potrošačima, treba im osigurati na način koji potrošaču osigurava “superiornu vrijednost”. To može biti da se potrošaču “iskomunicira” kad će se dostaviti proizvod, kvantitativno i kvalitativno koliko treba tog proizvoda, da li proizvod odgovara zahtjevima koje potrošač traži. Proizvođači u BiH uglavnom taj element zapostave jer smatraju da je dovoljno proizvesti zdrav i ispravan proizvod i da je to “završena priča”. Međutim, to je tek “početak priče”. Potrošači danas nemaju dovoljno vremena da obilaze male poljoprivredne proizvođače, mala poljoprivredna gazdinstva, nego se proizvođači trebaju nametnuti i distribuirati svoj proizvod do finalnih, sve probirljivijih kupaca – kazao je dr. Mujčinović.

Na skupu su predstavljeni inovativni modeli koji mogu i treba da unaprijede poljoprivredni i prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini, ali i istaknuti najčešći problemi sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću te je ukazano na potencijalna rješenja koja se nude, a već su uspješna u drugim državama.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.

Related posts

Dvadesetogodišnja djevojka iz Zenice izvršila samoubistvo u svom stanu

Radio Brčko

Zenički rudari još nisu obnovili proizvodnju, čekaju deblokadu računa i isplatu plaće

Radio Brčko

Brčko: „Lavice“ druge u Zenici

Radio Brčko