Treće festivalske večeri u prepunoj bašti kafea Jazzwa predstavljena je izložba arhitektonskih maketa Lazara Zimonjića. Višestruko nagrađivani Zimonjić izložio je oko sedamdesetak autentičnih radova izrađenih ručno od drveta, kamena i slame. Tema njegovih radova je autentična etno bh arhitektura a makete su naročito oduševile mlađe posjetioce.
Obraćajući se publici, Zimonjić je govorio o nastanku svojih dijela, materijalima i izradi istih ali i o podršci supruge Bojane, koja mu je kako kaže, desna ruka i veliki saveznik i podrška. Pored promocije kulture i arhitekture, Lazar je mladima pokazao i primjer važnosti porodice i ostalih ljudskih vrijednosti.
Četvrta festivalska noć, posvećena je Bekimu Sejranoviću. Pored prikazivanja filma „From Tokio to Morava“ posjetiocima će biti predstavljena i bista Sejranovića koju je izradio sarajevski umjetnik i akademski vajar Alen Džindo. Predstavljanje biste zakazano je za 21.00 sat.
Povodom postavljanja biste, kao stalne postavke Jazzwa-kafea, organizatorima festivala podršku je dala i kustosica Umjetničke galerije u Brčkom, Sonja Đurović čiji tekst prenosimo u cijelini:
Kultura sjećanja je važna, ali je mnogo važniji način na koji to radimo. Sjećati se tragičnih događaja i zlih ljudi, važno je iz razloga da se tužna istorija ne bi ponovila. Sjećati se onih posebnih, koji su ostavili duboki trag u srcima mnogih, čije je životno djelovanje bilo neobično i zanimljivo, još je važnije i potrebnije. Jedan od takvih, po svemu poseban i nesvakidašnji, bio je i naš sugrađanin Bekim Sejranović. Ako naše sjećanje, bilo ono pojedinačno ili kolektivno, ne bude razlog za oplemenjivanje nas kao individua ili društva u cjelini, onda nam ono nije potrebno. Ustanove kulture u kojima se njeguje umjetnost imaju obavezu da brane grad u smislu odbrane od kulturnog propadanja i požara nezainteresovanosti za umjetnost i njegovanje ljudskih vrijednosti: produhovljenosti, dobrote, saosjećanja, ljubavi i tolerancije, ukratko svega onoga za čim duša vapi. Međutim, te ustanove često postaju nemoćne i poražene zbog društvenopolitičkog djelovanja onih koji o tome odlučuju. Ali kada se u ovaj proces uključe i alternativne „ustanove“ kao što je već nadeleko poznati i najdraži brčanski kafić Jazzwa onda postajemo svjesni da je stanje u kulturi alarmanto. Organizacija i održavanje Jazzwa festa, primjer je kako jedna neformalna grupa avangardnih ljudi koji nisu izgubili entuzijazam može da se bori protiv kulturne letargije kojom smo svi kao društvo začarani. U njihovom radu pojam kulturnog otpora manifestuje se kao želja da kroz umjetničke sadržaje sačuvaju svoju normalnost, slobodu u svakom smislu i pravo na kritičko mišljenje i da pruže sadržaje koji godinama nedostaju našem gradu. Učesnici festivala dokaz su da u Brčkom postoje ljudi koji imaju puno toga da pruže zajednici i budu od koristi ali na žalost, ostaju u sjenci. Čijom krivicom, prosudite sami! Jazzwa fest primjer je kako se može samo kad se hoće! Na onima koji vode grad i odlučuju o svemu, jeste da se zapitaju šta je uzrok mirnog umjetničkog bunta koji lebdi iznad ovog festivala …
Bekim Sejranović, čovjek koji je odbio prihvatiti norme društvene matice. Pustolov, nomad, pisac, boem. Hoće li Jazzwa postati boemska kafana-možda. Hoće li njegovati vrijednosti koje ovakvi ljudi slobodnog duha žive i nose ispod kaputa, sigurna sam da hoće i već to radi! Jedino iz takvog okruženja, obojenog slobodom alternativnog duha, može se izroditi kulturni bunt koji će, nadajmo se dati rezultate i biti začetnik pozitivnih promjena. Ovom prilikom, želim da čestitam Željku i Almedini, ljudima koji slobodno misle, djeluju i neće nikada odustati, a vas koji ste večeras tu srdačno pozdravljam uz žaljenje što nisam u mogućnosti da budem prisutna. Srećno!
Sonja Đurović, kustos umjetničke galerije
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.