Brčko

Kršćani danas slave najradosniji blagdan – Božić

U katoličkim crkvama i domovima diljem BiH i svijeta, danas se obilježava Božić, najradosniji kršćanski blagdan. Molitve, ukrašavanje božićnog drvca na Badnjak, odlazak na misu polnoćku i darivanje samo su neki od božićnih običaja.

Povodom Božića razgovarali smo sa župnikom vlč. Damirom Ivanović, dekanom brčanskog Dekanata.

Što Božić predstavlja i što nam poručuje?

Otajstvo Božića, proslava rođenja Isusa, je ponavljanje događaja iz povijesti kada je Bog postao čovjekom i ušao u ljudsku povijest i na taj način mijenjajući ljudski život. A s druge strane, slaveći danas otajstvo Božića, pozvani smo zagledati se u Isusa i njegovu obitelj te tako pokušati mijenjati svoj osobni život, usavršavati ga, kako bi na ovom svijetu donosili radost i mir koji je upravo Isus svojim rođenjem donio ljudima.

Isus je među nas ljude došao kao dijete, u obitelj Marije i Josipa. Kroz povijest, obitelj je uvijek bila u kušnjama, u današnje vrijeme pogotovo. Kako sačuvati današnju obitelj i koliko nam u tome može pomoći primjer Svete obitelji? Kako napraviti mjesta Božiću u današnjoj obitelji?

Sveta obitelj je obitelj zajedništva i međusobne potpore, razumijevanja, razgovora i zajedničkog proslavljanja Boga. Tijek vremena i brzina života koji danas živimo polako mijenja sliku obitelji, te su stoga današnje obitelji u opasnosti da brinući se za zemaljska dobra, zaborave i ona duhovna; a jedno od tih glavnih duhovnih dobara jest njihovo obiteljsko zajedništvo na koje će se oni zajedno okupljati: bilo kroz zajedničke molitvene točke, bilo kod objeda, ali važno u današnjoj obitelji je naći jedan termin za zajednički susret kako bismo jedni druge poslušali i razumjeli. Zato je današnjoj obitelji, gledajući svetu obitelj, važno upravo to – zajedništvo i izdvojeno vrijeme.

Kako su izgledali božićni blagdani u Vašem djetinjstvu? Možete li to usporediti sa sadašnjošću: dolaze li ljudi i danas rado na polnoćke i mise? Pripremaju li se više duhovno i sa sakramentima, a ne samo za kićenje borova i uređivanje kuće?

Usporedivši prošlost i sadašnjost, primjetno je da se osjeti razlika, prvenstveno u načinu slavljenja. U današnje vrijeme jelke se puno ranije ukrašavaju, pokušavamo atmosferu učiniti svečanijom, tako da kada dođe otajstvo Božića kao da smo istrošili svu radost, kao da nam je sve ono prije Božića postalo važnije od samog otajstva Božića.Tu smo u zamci da veličamo ono izvanjsko i da nažalost ostanemo na onome izvanjskome. Na našim prostorima još uvijek su ostale duhovne priprave za Božić u obliku Zornice ili svetih ispovijedi, ali pitanje je koliko je doista u našem životu taj duhovni dio zaživio? Dolazimo li na Zornice iz običaja ili iz potrebe za Isusom, da se doista pripravimo? Jer svaka zornica, svako vrijeme Došašća jest vrijeme priprave, preispitivanje svoga vlastitoga života. U nekim bitnim stvarima gubimo koji je smisao Božića i proslave Božića – nije u onome izvanjskome, nego upravo u onome duhovnom.

Vlč. Damir Ivanović

Mnogi ljudi, posebice mladi, ističu kako im se Božić više i ne slavi, da više nema svojih čari. Kako čovjeku vratiti zadovoljstvo u obilježavanju i slavljenju ovog obiteljskog blagdana?

Radost čovjeka proizlazi ponajprije iz njega samoga. Da bi ta radost nastala čovjek mora za nečim čeznuti. Mislim da smo ponekad izgubili onaj vid što u Isusu možemo vidjeti i očekivati. Zato onda današnje slavlje Božića ponekad jednostavno izgubi smisao, nema radosti, više bude opterećenje, nije to samo situacija kod mlađih nego i kod starijih. Da bi se dogodila radost otajstva Božića i svih drugih blagdana koje slavimo, ona ponajprije mora dolaziti iz našega srca. Stoga je najbolje pitanje kako možemo promijeniti svoje ljudsko srce, a to jest pitati s čime je ono zadovoljno? Što nam u životu treba? Što nas usrećuje? Danas svijet mnogo toga nudi i na trenutke smo očarani blještavilom i svime onim što nam se nudi. Ali pitanje je koliko je to prolazno, koliko dugo ta radost traje? Zato da bi otajstvo Božića i mladi i ostali doživljavali, potrebno je pitati što za nas znači Božić? Potrebno je zastati i razmisliti koliko nam Božić donosi radosti i želimo li kvalitetnije duhovno živjeti.

Sagledavajući događaj Božića u suvremenom svijetu, može se steći se dojam da je proslava ovog najradosnijeg kršćanskog blagdana izišla iz okvira religioznoga i postala više kulturološki fenomen. Nažalost, kada govorimo o Božiću, on se uglavnom u posljednje vrijeme svodi na materijalno: na darove i trošenje novaca. Gdje se izgubila ta nit, taj duh blagdana? 

Čovjek je uvijek u potrazi za nečim novim, savršenijim, nečim što nije vidio – to je jedna strana. Druga strana je u ljudskome natjecanju – uvijek je bilo „važno“ tko će se bolje pripremiti, tko će bolje nakititi, ali je to u zadnje vrijeme postalo kao natjecanje pojedinaca i pojedinih društava, zajednica, gradova… jer u današnje vrijeme vidimo da je u pojedinim gradovima gdje se organizira Advent naglasak više na Adventu i blještavilu nego na otajstvu Božića. Mislim da bismo se sami trebali preispitati koje su nam bitne stvari, želimo li da nam Božić postane običaj ili da nam ostane otajstvo vjere? Ostat će nam otajstvo vjere ako se na te dane možemo okupiti u obitelji, pročitati dio iz svetog pisma, zajedno pomoliti, razmišljati i razgovarati.

Ako se gubimo u onom blještavilu po svim tih gradovima koji nude mnogo toga u adventskome vremenu, pitanje je u čijoj smo mi službi. Da li to što činimo obogaćuje našu dušu ili prazni naše džepove?

U kakvom ozračju ove godine kršćani dočekuju Božić?

Svaki Božić, svaka Nova godina je nova nada. Možda ljudi u ovome vremenu, ako promatramo svijet, društvo i sve ono što se događa, imaju svojevrsnu dozu obeshrabrenja, razočaranosti i zanemarenosti pa iz tog razloga negativno dožive i Božić. Otajstvo Božića je upravo ono središte gdje čovjek treba preispitati svoj odnos prema Bogu i prema čovjeku, čime je zadovoljan i čime može sreću i dobrotu dovesti u ljudski život. Tako se događa beznađe koje je danas previše naglašeno kod ljudi, treba zamijeniti ljudskom dobrotom, jer u ovome svijetu ima mnogo dobrih stvari, samo što nekada previše pričamo, činimo ili naglašavamo negativne strane, a onda tako doživimo da i slavlje velikih blagdana, prođe u pomalo tužnom raspoloženju, ali svakako prolazi dapače i u nadi da bi ono što dolazi iza svega toga, moglo biti bolje.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button