Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini tema je nedavno upriličene radionice za predstavnike medija iz naše zemlje i regiona, organizovanog kroz projekt EU4Business Recovery, kojeg sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke.
Dvadesetak novinara imalo je priliku iz “baze” u Konjicu uputiti se na lokalitete u našoj zemlji koji su u procesu „zelenih gradova“, odnosno na putu ispunjavanja 87 uslova obaveznih za takozvane svjetske turističke destinacije. Najkonkretnije, riječ je o Bosanskoj Krupi, Šamcu, Prijedoru, lokalitetu Skakavac-Sarajevo, potom Zavidovićima, Žepču, Mostaru, Konjicu i Trebinju. Na našoj ekipi je bio zadatak da predstavimo značajnije turističke mikrolokalitete u Konjicu.
Jedan od njih je i Muzej drvorezbarstva porodice Nikšić koji dijeluje pod okriljem firme „Rukotvorine“, a inače je otvoren za sve posjetioce, posebno imajući u vidu činjenicu da se zanat drvorezbarstva jedino nalazi u Konjicu, te da je kao takav, 2017. godine upisan na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva. 
„Muzej je otvoren 2019. godine kao prvi primjer takozvane „parametrijske kulture“, odnosno kad prolazeći kroz jednu vrstu tunela pratimo različita istorijska razdoblja, sa akcentom na Konjic i drvorezbarstvo“, prije svega naglašava Maja Raić, kustosica muzeja.
Praktično čim je počela konkretizacija aktivnosti na otvaranju muzeja ljudi iz Konjica, ali i šire, donosili su i muzeju poklanjali različite predmete iz ranijih perioda, koji su analizirani, te shodno starosti, stavljani u periode kojima pripadaju.
“Muzej i sada prima sve vrste artefakata koji su vezani za drvorezbarstvo. To praktično znači da primamo predmete, sve vrste dokumenata te fotografija, od kojih su mnoge sačuvane zahvaljujući ocu sadašnjih vlasnika Muzeja, ali i generalno svih rezbara koji su radili ovdje, kao i na području cijele općine Konjic“, ističe kustosica Raić. 
U muzeju je omogućen uvid u hronologiju drvorezbarstva, pa kroz to i grada Konjica, od vremena pod vlašću Turaka pa do dana današnjih i stoga ovaj turistički lokalitet u Konjicu posjećuju od onih najmlađih pa preko učenika i studenata, do grupa naučnika, koji dolaze iz gotovo svih krajeva svijeta, a sam muzej spada u klasičan primjer samoodrživosti, jer se finansira isključivo od ulaznica koje plaćaju posjetioci.
„U našem muzeju se nalazi i spomen soba svim članovima familija koje se u posljednih više od sto godina bave drvorezbarstvom na području općine Konjic. Konkretno tu su imena 218 ljudi sa područja općine Konjic, čime smo stvorili jednu vrstu fuzije između tradicionalnog i modernog. Upravo zato sada radimo i sa modernim dizajnerima, ali ta tradicija rezbarenja i očuvanja samog zanata se ogleda upravo kroz taj moderni dizajn“, akcentira kustosica Maja Raić. 
Izrada savremenih predmeta dijelom može biti fabrička, no sam proces rezbarenja i dalje je isključivo zanatski i dan danas se obavlja ručno. Ovaj muzej je dokaz prilagođavanja savremenim trendovima u turističkoj ponudi jednog kraja, odnosno područja i takozvane samoodrživosti.
„Imajući i navedeno u vidu, kad je riječ o modernom dizajnu, stručnjaci s kojima surađujemo su iz cijelog svijeta, s tim da preovladava takozvani skandinavski stil, istodobno pokušavajući da se smjestimo u najsavremeni dizajnerski trend, koristeći kvalitetno drvo iz naših šuma. Svakako da posebnu pažnju poklanjamo zanavljanu, odnosno blagovremenom pošumljavanju, kako bi smo nadonadili sve ono što se radi proizvodnje posječe“, zaključuje kustodsica Maja Raić. 
Inače, četiri generacije Nikšića uspješno vode posao oko drvorezbartstva, a peta generacija već je dorasla do osnovne škole, te, što je jako važno, pokazuje veliko zanimanje za sam zanat, a time je, na neki način, garancija njegovog opstanka, pa i daljeg razvoja na području općine Konjic.
Evropska unija i Vlada Njemačke kontinuirano ulažu u razvoj turizma u BiH s ciljem njegove promocije, jačanja konkurentnosti i razvoja zelenog i održivog turizma, što vodi otvaranju novih radnih mjesta i ekonomskom razvoju zemlje.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.