Zabrana govora mržnje u Bosni i Hercegovini nije potpuno regulirana i usklađena s međunarodnim standardima. U krivičnom zakonodavstvu inkriminirano je javno izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine propisane su kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora za javno izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini.
Krivični zakoni Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta BiH također zabranjuju javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i drugima koji žive u Federaciji, odnosno Brčko distriktu. Prema ovim zakonima, osoba koja javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, odnosno Brčko distriktu, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine (Krivični zakon Federacije, član 163, 1) i od jedne do pet godina zatvora (Krivični zakon Brčko distrikta, član 160, 1).
Tri navedena krivična zakona ograničena su na zabranu izazivanja i raspirivanja mržnje na nacionalnoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, a ne i na osnovi boje kože, spola, seksualne orijentacije, invaliditeta i drugih osnova. U ovim zakonskim odredbama sankcionira se samo javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti prema osobama koje žive ili borave u BiH (Krivični zakon BiH) i prema osobama koje žive u Federaciji, odnosno Brčko distriktu (Krivični zakon Federacije i Krivični zakon Brčko distrikta).
S obzirom na veliko prisustvo govora mržnje koji mogu uticati na demokratske procese u zemlji, potrebno je unaprijediti legislativne, regulatorne i samoregulatorne okvire te načine njihove primjene. Bosna i Hercegovina je dužna donijeti odgovarajuća rješenja u skladu s međunarodnim konvencijama, preporukama međunarodnih tijela i standardima Europskog suda za ljudska prava. U slučajevima izmjene legislativnog i regulatornog okvira, treba voditi računa o tome da se ne dovede u pitanje sloboda izražavanja.
Na ovu temu razgovarali smo s Harunom Šabanovićem dugogodišnjim aktivistom i borcem za ljudska prava, a koji je iz vlastitog iskustva i rada u nevladinim organizacijama ukazao na značaj borbe protiv govora mržnje.
„Svjedoci smo da je govor mržnje prisutan svakodnevno u životu mladih ljudi, nažalost, u našem društvu. Posebno se to izražava u online svijetu, gdje smo znatno manje zaštićeni nego u offline svijetu. Svakodnevno možemo vidjeti ružne komentare koje mladi upućuju jedni drugima, ali i generalno opća populacija koja je prisutna u digitalnom svijetu. Obzirom da taj digitalni svijet nije reguliran zakonom, dosta je teško raditi na samom problemu govora mržnje na internetu. Na ulici možete biti kažnjeni za govor mržnje, možete biti sankcionirani, dok digitalni svijet ima svoje izazove. Neke države u EU pokušale su Internet proglasiti javnim mjestom kako bi ga regulirale, ali tu se postavlja izazov gašenja slobode govora. Postavlja se pitanje – šta je sloboda govora, a šta je govor mržnje?“, naveo je Harun Šabanović ispred PRONI centra za omladinski razvoj Brčko distrikta BiH.
On je naglasio kako mladi ljudi trebaju biti educirani o govoru mržnje i njegovim posljedicama, jer u našem društvu ima mnogo primjera gdje su mladi ljudi bili žrtve govora mržnje, a nakon toga počinili samoubojstvo. Govor mržnje može ugroziti nečiju sigurnost, oštetiti samopouzdanje i učiniti osobu osjećajem odbačenom u društvu. Jedan viralni video, koji su mladi dijelili i zabavljali se na njegov račun, pokazuje koliko mogu biti nesvjesni posljedica koje to može izazvati.
„Također, važno je širiti svijest o govoru mržnje i uključiti medije kako bi se aktivnije angažirali u rješavanju ovog problema. Veliki broj komentara koji se pojavljuju ispod medijskih naslova često su zlonamjerni i mogu biti uklonjeni, bilo blokiranjem korisnika, lažnih profila ili brisanjem uvredljivih komentara. Mi organiziramo, trudimo se da to bude svake godine ili svake druge godine, mirovne kampove u kojima razgovaramo s mladima o govoru mržnje. To uključuje razgovore o tome kako se boriti protiv govora mržnje, kako pravilno komunicirati, iznositi vlastite emocije i stavove, te kako razgovarati s osobom koja ima suprotan stav“, dodao je Šabanović.
Treba naučiti kako izraziti svoje emocije i zamoliti osobu da prestane s ponašanjem koje nam smeta, na primjer, ako želimo izraziti svoj stav, trebamo reći da nam nešto smeta i zatražiti od te osobe da prestane. U digitalnom svijetu imamo mogućnost blokiranja ili udaljavanja negativnog sadržaja i osoba koje šire govor mržnje. Također, potrebno je provoditi kampanje i aktivnosti koje uključuju mlade ljude, kako bi jasno i glasno govorili o ovom problemu, kako bi u preventivnoj fazi što bolje djelovali.
Brčko distrikt je primjer i može biti uzor drugim dijelovima ne samo Bosne i Hercegovine, nego i regije, kada govorimo o suživotu. U Brčkom nemamo izazove poput, primjerice, “dvije škole pod jednim krovom”. Tu se sasvim normalno druže ljudi različitih nacija, vjeroispovijesti, socioekonomskih statusa i drugih razlika. Brčko može biti uzor drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, jer nas često nazivaju “Bosnom i Hercegovinom u malom”. Ovdje je razvijen nevladin sektor, jer se izdvajaju značajna sredstva za podršku nevladinim organizacijama. Također, imamo razvijenu svijest među ljudima o važnosti participacije, uključivanja, što dovodi do interakcije između ljudi različitih nacionalnosti i drugih razlika.
Važno je da mladi aktivno učestvuju u svim vrstama aktivnosti, edukacijama i kampovima, kako bi razvili svoje stavove, oslobodili se straha od javnog govora, upoznali druge ljude i obogatili se kroz ta iskustva. Time se preveniraju negativne pojave u društvu, razvijaju razmišljanja i stavovi, upoznaje se sa različitim mišljenjima i razvija vlastiti identitet. Također, kroz ove aktivnosti dolaze do zabave, druženja i prijateljstava koji ostaju i nakon završetka tih aktivnosti.
U konačnici, mladi ljudi trebaju otvarati nove horizonte, kucati na nova vrata, graditi mostove, upoznavati druge mlade ljude i stvarati nove prilike. Kroz to ne samo da se bave prevencijom, već aktivno rade na suzbijanju govora mržnje i drugih negativnih oblika koji su prisutni u društvu. Moramo čvrsto držati ove stavove, širiti misiju pomirenja i jačati otpornost društva na negativne pojave.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.