Tokom gotovo dva sata promatranja životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije slijedećeg zarona.
Tokom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za fotoidentifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu, navodi se u saopćenju.
Veliki kit druga je po veličini životinja na Zemlji. Okeanski primjerci mogu biti dugi i do 27 metara, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom oko 20 do 23 metra.
Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela, te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu živjeti i više od 100 godina.
Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija, uglavnom zbog ljudske aktivnosti. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko hiljada, a njihov broj opada.
Sudari s velikim plovilima su jedan od glavnih uzroka smrtnosti velikih kitova u Sredozemlju, a jedna od jedinki koje su promatrane pored Lošinja na tijelu ima ožiljke koji upućuju na sudar s većim plovilom, navodi Institut Plavi svijet.
Iako Jadransko more nije područje u kojem se ta vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebno u području Palagruže i Jabučke kotline.
Kitovi su u Hrvatskoj zakonom zaštićeni, a iz Instituta Plavi svijet poručuju da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavaju, ne uznemiravaju ih i ne proganjaju.
S obzirom da su veliki kitovi ugrožena vrsta, Institut poziva građane da dojave svoja opažanja i, ako mogu, pošalju njihove fotografije i videosnimke jer će tako pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumijevanje života kitova u Jadranskom moru.
Izvor: http://www.fena.ba/, https://www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.